Svjetski je dan menopauze, razdoblja u životu žene koje je obilježeno prestankom menstruacije u periodu duljem od godinu dana. Dob u kojoj žena ulazi u menopauzu može varirati, ali obično se javlja u kasnim 40-im ili ranim 50-im godinama života.
Menopauza može uzrokovati mnoge promjene u tijelu. Simptomi su posljedica smanjenja proizvodnje estrogena i progesterona, a uključuju valunge, povećanje tjelesne težine i/ili suhoću rodnice. Suhoći rodnice pridonosi vaginalna atrofija.
Osim toga, može doći do upale i stanjivanja tkiva rodnice, što pridonosi neugodnom snošaju.
Menopauza može povećati i rizik za određena stanja, poput osteoporoze. Neke žene prilikom prolaska kroz menopauzu mogu zatražiti i liječničku pomoć. U svakom slučaju, menopauza je razdoblje o kojem se bitno informirati kako biste znali što očekivati, a odgovore na deset bitnih pitanja pročitajte u nastavku.
1. Kada ću ući u menopauzu?
Većina žena prestaje imati mjesečnice negdje između 45. i 55. godine života. Početne faze opadanja funkcije jajnika kod nekih žena mogu započeti godinama prije toga, dok će druge žene imati menstruaciju do kasnih 50-ih.
Smatra se da je dob menopauze genetski uvjetovana, ali stvari poput pušenja ili kemoterapije mogu ubrzati propadanje jajnika, što rezultira ranijom menopauzom.
2. Koja je razlika između perimenopauze i menopauze?
Perimenopauza se odnosi na razdoblje neposredno prije početka menopauze. Tijekom perimenopauze tijelo prelazi u menopauzu.
To znači da proizvodnja hormona počinje opadati i moguće je da žena počinje osjećati simptome povezane s menopauzom, među kojima su valunzi. Menstrualni ciklus može postati nepravilan, ali neće u potpunosti nestati tijekom perimenopauze.
Nakon što 12 uzastopnih mjeseci budete bez ciklusa, ušli ste u menopauzu.
3. Koje simptome uzrokuje smanjena razina estrogena u tijelu?
Oko 75 posto žena tijekom menopauze ima valunge, piše Healthline, i radi se o najčešćem simptomu žena u menopauzi. Naleti vrućine mogu se pojavljivati danju i noću. Tu su i potencijalni bolovi u mišićima i zglobovima, kao i promjene raspoloženja.
Ponekad je, naravno, teško utvrditi što uzrokuje te simptome - hormonalne promjene, životne okolnosti ili starenje.
4. Kako znati da imam navalu vrućine?
Tijekom navale vrućine vjerojatno ćete osjetiti porast tjelesne temperature. Ova vrućina obično će utjecati na gornju polovicu vašeg tijela, a moguće je da vam koža pocrveni ili da se pojave mrlje.
Mogu se dogoditi znojenje, lupanje srca i osjećaj vrtoglavice. Nakon navale vrućine možda će vam biti hladno.
Ovakvi naleti vrućine mogu se javljati čak i nekoliko puta dnevno, a mogu trajati cijelu godinu, pa čak i nekoliko godina.
Navale vrućine moguće je izbjeći tako da izbjegavate okidače, među kojima su:
- alkohol ili kofein
- začinjena hrana
- stres
- boravak na vrućini
Valunge mogu pojačati i prekomjerna težina i pušenje.
Postoje načini pomoću kojih možete smanjiti valunge i njihove simptome:
- odjevajte se slojevito
- radite vježbe disanja kako biste smanjili i skratili nalet vrućine
- postoje lijekovi koji mogu pomoći u smanjenju valunga, ali ovo je tema o kojoj trebate razgovarati s liječnikom.
5. Kako menopauza utječe na zdravlje kostiju?
Pad proizvodnje estrogena može utjecati na količinu kalcija u kostima, a posljedica može biti smanjenje gustoće kostiju, što dovodi do stanja poznatog kao osteoporoza.
Osoba može postati podložnija prijelomima kuka i drugih kostiju.
Kako bi kosti što duže ostale zdrave, možete učiniti sljedeće:
- jesti hranu s puno kalcija
- uzimati dodatke vitamina D
- redovito vježbati
- smanjiti konzumaciju alkohola
- izbjegavati pušenje
6. Jesu li bolesti srca povezane s menopauzom?
Tijekom menopauze mogu se pojaviti stanja povezana sa srcem, među kojima su vrtoglavica i lupanje srca. Može imati i utjecaj na protok krvi.
Bitno je zato pratiti tjelesnu težinu, hraniti se zdravo i uravnoteženo, vježbati i prestati pušiti kako biste smanjili šanse za razvoj srčanih oboljenja.
7. Hoću li se udebljati u menopauzi?
Promjene u razini hormona mogu dovesti do nakupljanja kilograma. Međutim, i starenje pridonosi povećanju tjelesne težine.
Kako biste povoljno utjecali na ove posljedice, uravnoteženo se hranite, redovito vježbajte i trudite se držati što više zdravih navika koje će vam pomoći u kontroli tjelesne težine. Prekomjerna težina povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih stanja.
8. Hoće li moji simptomi biti isti kao kod majke/sestre/prijateljice?
Simptomi menopauze variraju od žene do žene, čak i u istim obiteljima. To znači da ćete morati imati individualan pristup prema menopauzi jer nešto što je pomagalo vašoj mami ili prijateljici, vama možda neće.
Ako imate pitanja o menopauzi, postavite ih i svojem liječniku, koji vam može biti dobra pomoć u razumijevanju simptoma i načina kako ih olakšati.
9. Kako znati prolazim li kroz menopauzu ako mi je maternica uklonjena?
Ako ste imali histerektomiju, odnosno ako vam je kirurški uklonjena maternica, možda nećete znati da prolazite kroz menopauzu, osim ako se ne pojave valunge.
Ista stvar se može dogoditi i ako ste imali ablaciju endometrija.
Ako nemate nikakve simptome, možete pomoću pretrage krvi utvrditi funkcioniraju li vaši jajnici.
10. Funkcioniraju li nadomjesne hormonske terapije, postoje li nehormonski načini liječenja simptoma?
Ovo su teme o kojima morate razgovarati sa svojim liječnikom. On će vam dati najbolji odgovor na ova pitanja i riješiti vaše nedoumice.
Ono što vam mi možemo sugerirati su već spomenute promjene u načinu života koje vam mogu olakšati ovaj period, a među kojima su:
- gubitak težine
- vježbanje
- izbjegavanje hrane koja pogoršava simptome
- odijevanje u laganu pamučnu odjeću
