Upravo je probavni sustav među najosjetljivijima jer je izravno povezan sa živčanim sustavom, zbog čega burno reagira na napetost, brige i emocionalni pritisak.
U nastavku donosimo koje organe stres najviše pogađa i na koji način:
Želudac
Stres može potaknuti pojačano lučenje želučane kiseline, što dovodi do žgaravice, gastritisa pa čak i čira. Mnogi primjećuju "knedlu u želucu" ili nelagodu upravo u stresnim situacijama.
Crijeva
Veza između mozga i crijeva izuzetno je snažna, zbog čega stres često uzrokuje proljev, zatvor ili nadutost. Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) posebno je povezan s kroničnim stresom.
Jetra
Pod utjecajem stresa jetra oslobađa dodatnu glukozu u krv kako bi tijelo imalo više energije za "borbu ili bijeg". Dugotrajno, to može narušiti metaboličku ravnotežu i opteretiti ovaj važan organ.
Gušterača (pankreas)
Stres može utjecati na regulaciju šećera u krvi jer remeti lučenje inzulina. Dugoročno, to može povećati rizik od metaboličkih poremećaja.
Debelo crijevo
Kronični stres može usporiti ili ubrzati rad debelog crijeva, što rezultira promjenama u pražnjenju i osjećajem nelagode u donjem dijelu trbuha.
Kako smanjiti utjecaj stresa na organizam?
Briga o mentalnom zdravlju nije luksuz, već nužnost – jer ono što osjećamo itekako utječe na to kako naše tijelo funkcionira.
Iako stres ne možemo u potpunosti izbjeći, možemo naučiti kako ga držati pod kontrolom:
- Uvedite redovitu tjelesnu aktivnost – čak i brza šetnja može smanjiti razinu stresa
- Pazite na prehranu – izbjegavajte tešku, masnu i prezačinjenu hranu u stresnim razdobljima
- Dišite svjesno i duboko – tehnike disanja brzo smiruju živčani sustav
- Osigurajte kvalitetan san – tijelo se tada regenerira i bolje nosi sa stresom
- Uzmite vrijeme za sebe – čitanje, glazba ili boravak u prirodi mogu imati snažan umirujući učinak
- Razgovarajte o problemima – dijeljenje briga smanjuje njihov intenzitet
