Sve više Hrvata vježba, i dalje se loše hrane, ali se povećava svijest o važnosti zdravih namirnica.Suvremeni, pretežno sjedilački, način života na radnom mjestu, uz neumjereno konzumiranje šećera i namirnica koje ga sadrže, rafiniranih ugljikohidrata, masnoće i alkohola doveli su sve veći broj osoba do pretilosti i razvoja raznih bolesti.
Posljednjih nekoliko godina sve se više izražava zabrinutost zbog namirnica koje unosimo u organizam i čini se da je velik broj ljudi postao svjesniji uloge zdrave hrane za osobno zdravlje. Tako je balansiranje između hedonističkih užitaka i zdravlja postao novi trend u svijetu koji svakim danom zahvaća sve više ljudi. Zdrava prehrana, vježbanje i ostali načini brige o sebi koji su nerijetko predstavljali napor, pretvorili su se u užitak.
Tjelesna aktivnost
Sjedite u uredu cijeli dan, dok je jedina aktivnost koju radite tipkanje pred računalom i podizanje telefona? Naravno, posao je važan zbog egzistencije, no sat vremena bilo kakve aktivnosti, tri puta tjedno nakon radnog vremena, je minimum kojeg možete uložiti. Treniranjem se možete riješiti i prevenirati brojne zdravstvene probleme, poboljšati spavanje, ubrzati metabolizam, poboljšati cirkulaciju i podići kvalitetu življenja. Vježbati treba u skladu s dobi, tjelesnom kondicijom, zdravstvenim stanjem i tjelesnim ograničenjima. Također, ono što je važno imati na umu je da za vježbanje nikad nije kasno. Brigu o svojemu zdravlju i tijelu trebamo voditi svakodnevno, pa i najmanja djelatnost tijekom dana, bez obzira na to jesmo li u uredu ili u parku s djecom, može biti korisna.
Zanimljiva je činjenica da se kod Hrvata sve više ''budi svijest'' o važnosti tjelovježbe i aktivnog života. U okviru projekta Pokret za radost provedeno je istraživanje o sportsko-rekreacijskim navikama Hrvata koje je pokazalo da je za 62 posto Hrvata hodanje najomiljenija aktivnosti te da 52 posto Hrvata prakticira neku aktivnost više puta tjedno.
Uravnotežena prehrana
Prehrana pored tjelesne aktivnosti ima osobito važnu ulogu u održavanju dobrog zdravstvenog stanja. Ona pridonosi očuvanju tjelesnog i duševnog zdravlja, općoj otpornosti organizma, a kod djece i mladih pridonosi pravilnom rastu i razvoju organizma.
Posljednjih se godina posebno pokazalo da prehrana temeljena na biljnim namirnicama postaje sve važnija. Jedan od brendova koji se posebno istaknuo svojom ponudom napitaka biljnog podrijetla je AdeZ. Proizvodi AdeZ kombinacija su badema, kokosa, riže, soje i zobi, vitamina i minerala, stevije i soka različitih vrsta voća koje stvaraju bogat, gust sok sjajnog okusa koji nema dodanih šećera, osim prirodnih šećera u sjemenkama i voću.
AdeZ napitci dolaze u bočicama od 250 ml, a možete birati između tri okusa - badem s mangom i marakujom, zob s jagodom i bananom te kokos sa šumskim voćem. Ovi napitci biljnog podrijetla dovoljni su za jedan obrok. Najpraktičnijim će se pokazati kada ste u gužvi, a istovremeno želite konzumirati hranjiv obrok. Uz to, dostupni su i u bocama od 800 ml u kojima možete uživati kod kuće pri pripremanju uravnoteženog obroka u bilo koje doba dana.
AdeZ nudi sjajan izbor okusa svima koji traže hranjive alternative koje čine dio uravnotežene prehrane, jer više od dvije trećine dnevnih nutritivnih potreba treba dolaziti iz biljnih izvora. Prirodno ne sadržavaju laktozu i prikladni su za vegane, a pakiranje izrađeno od materijala PlantBottle™ je u skladu s ekološkim konceptom i može se potpuno reciklirati.
Poznati influenceri i blogeri često naglašavaju važnosti povratka prirodi kada je riječ o dnevnim aktivnostima, uključujući i prehranu. Jedno je sigurno - zdrava prehrana danas podrazumijeva posve novi koncept životnog stila u kojem pojedinac podjednako pazi na proizvode koje koristi na koži, unosi u tijelo i kakav utjecaj imaju na okoliš.
Kada govorimo o prehrani u Hrvata, prvo nacionalno istraživanje o prehrani koje je provela Nacionalna agencija za hranu na uzorku od 2000 stanovnika u dobi od 18 do 64 godine pokazalo je kako se Hrvati i dalje – loše hrane, ali se polako povećava svijest o važnosti zdravih namirnica u prehrani. Tako primjerice, Hrvati jedu gotovo dvostruko više ugljikohidrata od preporučenog. Glavninu bjelančevina i masnoća, što je također zabrinjavajuće, dobivaju iz svinjetine, rafiniranih biljnih ulja i životinjskih masti, dok su po konzumaciji ribe na začelju europskih zemalja.
Vodite računa o zdravlju, ali ne pretjerujte!
Zdrave navike, bez obzira na to jesu li potaknute trendom ili potrebom, u svakom su slučaju pohvalne. No, koliko god je pohvalno voditi računa o zdravlju i prehrani, treba paziti i na balansiranje između zdravog životnog stila i nezdrave opsesije, jer pretjerana briga o zdravlju vrlo lako može prerasti u bolest i narušiti kvalitetu života. Najvažnije je biti umjeren u svemu.
