Kada bismo morali izdvojiti samo jedan izazov s kojim su se susreli kozmetički saloni, bilo bi jako teško, no za vrijeme zaključavanja gospodarstva to bi svakako bila nemogućnost rada od kuće. Uredski poslovi mogli su koliko-toliko nastaviti raditi od kuće, određene profesije prebacile su svoje poslovanje putem interneta, dostave su procvjetale, no oni su u potpunosti bili zaključani.

Kada bismo morali izdvojiti jednu pozitivnu stvar koja se dogodila uslijed pandemije za kozmetičare, to bi zasigurno bilo to da ih se više počelo cijeniti. Prisjetimo se samo kako su na samu najavu otključavanja gospodarstva mnogima na brzome biranju upravo bili kozmetičari i zakazivanje termina kod njih.

Kako im je sada? ''Dobro, nemam se pravo žaliti. Svi stalno govore o problemima i izazovima, a ako realno pogledamo, saloni rade bolje nego ikad'', jasno poručuje Antonija Tretinjak, pročelnica kozmetičara, no unatoč tomu ističe da se i dalje susreću s različitim preprekama. Jedna od njih su, ne biste vjerovali, jednokratne rukavice.

''Cijena potrošnog materijala otišla je u nebesa. Ono što su nekada na početku korone bile maske to su sada higijenske rukavice. Ili ih je problem nabaviti ili su cijene tolike da ih neki uvoznici uopće više ne žele nabaviti'', ispričala nam je Tretinjak.

Cijene potrošnog materijala su poskupjele
Cijene potrošnog materijala su poskupjele Foto: Getty Images

Da je tako, potvrđuje i vlasnica Centra ljepote Lotos Ivana Petrović, koja nam je dala konkretne brojke: ''U onome najgorem momentu korone odmah nakon prvog lockdowna kutiju rukavica koju sam inače plaćala 550 kuna tada sam platila 1800 kuna. Međutim, kada sam razgovarala s drugima, svi su mi objasnili da je to klasičan zakon ponude i potražnje''. Trenutačno se situacija popravila, ali i dalje nije sjajna. Pri usporedbi sa starim cijenama sada su i više nego dvostruko skuplje.

Uz spomenuto, velik izazov kozmetičarima, kao doduše i brojnim drugim profesijama, predstavlja nedostatak radne snage. Nakon što osoba izuči zanat, odradi praksu, nerijetko se događa da otvara vlastiti salon te je teško naći dobrog i, nazovimo, dugotrajnog radnika. Uz to je samo odrađivanje prakse bilo spriječeno uslijed nastave na daljinu.

No povrh svega toga kozmetičarima problem predstavlja rad na crno. Kada se nadležnima žale na takve situacije, oni o tome razmišljaju na način kako postoje neprijavljeni radnici ili oni koji ne fiskaliziraju račune, međutim problem je puno širih razmjera.

Mnogi kozmetičari rade ispod tržišne cijene
Mnogi kozmetičari rade ispod tržišne cijene Foto: Getty Images

''Dosta kolegica koje rade od kuće ne zna napraviti dobru kalkulaciju cijena te nisu ni svjesne koliko rade ispod tržišnog sata'', kaže pročelnica kozmetičara Tretinjak, koju smo odmah potom upitali je li upravo cijena jedan od glavnih faktora pri odabiru klijenata hoće li ići u salon ili k nekome doma. ''Ako ja kao vlasnica salona moram platiti PDV, ljude i svu ovu infrastrukturu koju salon pruža, normalno da ne mogu konkurirati nekom tko će to primjerice napraviti u svojoj kuhinji, ali to je različita vrsta klijentele'', odgovara i dodaje: ''Vi u salonima kupujete cijeli doživljaj - kada dođete da vas netko lijepo dočeka, ponudi kavom, smjesti na uredno, čisto, mirišljavo. To vam je cijeli doživljaj koji vi plaćate na taj način i ukalkuliran je u cijenu.''

Na pitanje može li nam usporediti cijene bilo koje kozmetičke usluge kod nas, drugdje u Europskoj uniji te zemljama u okruženju najprije smo čuli jedno veliko uh, a potom: ''Drastične su razlike. Sigurno smo upola jeftiniji, a od skandinavskih zemalja i više. Meni žene iz Ljubljane dolaze na tretmane, doduše i zbog kvalitete usluge, ali i zbog cijena'', ispričala je pročelnica kozmetičara i ujedno vlasnica kozmetičkog salona De luxe Antonija Tretinjak.

U kozmetičkim salonima kupuje se cijeli doživljaj
U kozmetičkim salonima kupuje se cijeli doživljaj Foto: Getty Images

Generalno gledajući, vlasnici kozmetičkih salona uglavnom su mali poduzetnici koju u ukupnom broju poduzetnika zauzimaju polovinu. Po tome se jasno vidi značaj mikropoduzetnika u gospodarstvu Hrvatske, smatra Zoran Pucarić, analitičar i profesor Londonske škola za odnose s javnošću.

''Zanemarimo li na trenutak posljedice dugotrajne COVID krize na ukupno gospodarstvo, a posebno na mikropoduzetnike, tu su i mnogi specifični domaći problemi s kojima se poduzetnici susreću. Zakonodavac i porezna uprava iznimno su kreativni kada treba osmisliti još jedno dodatno izvješće koje treba redovito pripremati i predavati različitim institucijama. Primjerice, bespotrebne evidencije radnog vremena i mnogi drugi obrasci oduzimaju vrijeme poduzetnicima koje bi mogli puno korisnije iskoristiti'', navodi konkretno Pucarić.

Smatra kako nije lako biti poduzetnik u takvoj klimi, no rješenje pronalazi u radu unutar određenog okvira bez intervencija i puno interakcije s državnim tijelima. ''Oni su poduzetnici prvenstveno kako bi mogli realizirati svoje ideje, svoje vizije, kako bi mogli svoje proizvode i usluge ponuditi kupcima i uživati u njihovu zadovoljstvu.'', kaže te zaključuje riječima: ''Svima nam je bolje kada poduzetništvu dobro ide.''

Nova StudioSadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom A1 Hrvatska po najvišim profesionalnim standardima.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju