Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koja se održava u povodu današnjeg Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje koje kaže da se čitanost u Hrvatskoj nije značajno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti.
U posljednjih pet godina odgovor na pitanje "Jeste li tijekom ove godine pročitali barem jednu knjigu?" pao je sa 49 na 38 posto.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj na tisuću ispitanika od 1. do 20. ožujka 2024. u organizaciji agencije Karika koja nedostaje.
Najviše čitaju žene, visokoobrazovani i Istrani
Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto).
Tri najčešća načina nabave knjiga su i dalje posudba u knjižnici (37 posto), kupovina (40 posto) i posudba od prijatelja (34 posto), no među čitateljima postoje razlike u načinu nabavljanja knjiga.
Najmlađi knjige češće posuđuju u knjižnici i kopiraju ili preuzimaju s interneta, od prijatelja ih češće posuđuju osobe iz Slavonije ili Dalmacije ili one koje žive na selu, a najčešće ih kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina, visokoobrazovane osobe i osobe s visokim primanjima. Na poklon je najčešće dobivaju oni stariji od 65 godina.
U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga, najviše se kupuju dječje knjige, zatim publicistika, priručnici i stručne knjige.
Knjige se ne kupuju zbog nedostatka interesa
Ako kupovinu knjiga promatramo kroz posljednje četiri godine, možemo vidjeti da se sve vrijeme publicistika podjednako kupuje; stručne knjige i priručnici pokazuju ove godine pad u prodaji, dok je kupovina dječjih knjiga stabilna zadnje dvije godine.
Knjige se i dalje najviše ne kupuju zbog nedostatka interesa i broj takvih osoba raste. Najčešće ih nemaju muškarci i najmlađi.
Sadržaje na internetu čita 72 posto populacije, najviše visokoobrazovane osobe (89 posto) u dobi 16-45 godina (85 posto – 92 posto) koje žive u Zagrebu i okolici (86 posto) i u kućanstvima s primanjima višim od 2200 eura mjesečno (92 posto).
Posjećenost promocija knjiga te različitih festivala i sajmova ostala je nepromijenjena u odnosu na prošlu godinu.
