Što nas čini ženstvenima? Je li ženstvenost definirana izgledom, osobnošću ili specifičnostima koje nosimo? Olakšava li nam ili otežava razvoj na poslovnom putu u kompetitivnom poslovnom svijetu i možemo li je iskoristiti kako bismo ga mijenjale? Sve su to bile teme panela "Sve nijanse ženstvenosti" održanog u sklopu prvog Women's Weekenda u Rijeci koji se pokazao kao mjesto okupljanja, druženja, razmjene iskustava i znanja, otvaranja aktualnih tema iz svih područja te do posljednjeg mjesta ispunjenih dvorana sadržajnih predavanja i panela.
Na panelu "Sve nijanse ženstvenosti" sudjelovale su Ivona Devčić Ivičić, voditeljica korporativnih komunikacije na Novoj TV, Mia Kuleš, instruktorica grupnog fitnessa i koreografkinja, Tamara Despot, plesačica i kondicijska trenerica te moderator Tihana Korać, urednica portala zadovoljna.hr.
Prvi regionalni Women's Weekend okupio je u Rijeci više od 800 gostiju, posjetitelja, panelista i predavača. Među njima su bile sociologinja i filozofkinja Renata Salecl, glumica Milena Radulović, Lada Tedeschi Fiorio, saborske zastupnice Sabina Glasovac, Marija Selak Raspudić, Sandra Benčić i brojne druge sveučilišne profesorice, predsjednice i članice uprava istaknutih regionalnih i svjetskih kompanija, uspješne poduzetnice i direktorice tvrtki, glavne urednice najvažnijih medija, influencerice i opinion makerice. Svi koji su Womens's Weekend učinili nezaboravnim Rijeku su napustili bogatiji za nove ideje, ali i svjesniji da promjene počinju od svakog pojedinca te da se, u konačnici, rješavaju konkretnim djelima, a ne riječima.
Sretni smo jer smo ostvarili cilj zbog kojega smo pokrenuli Women's Weekend, a to je dati doprinos u davanju odgovora na aktualna pitanja i iskoraku prema pronalaženju rješenja. Poslali smo poruku koliko je važno da promjene konačno postanu konkretne i vidljive i hvala svima koji su prvi Women's Weekend učinili nezaboravnim, poručila je Nevena Rendeli Vejzović, organizatorica i direktorica Women's Weekenda nakon završetka trodnevne konferencije na kojoj se razgovaralo o cijelom setu tema – od rodne ravnopravnosti, zašto žene čine većinu na društvenim mrežama, a nema ih dovoljno u upravnim odborima, odgovornosti medija za odgajanje publike do toga kako prevenirati nasilje nad ženama i koja je razlika između balkanskog muškaraca 1.9 i 2.0.
Jedna od tema koja je izazvala veliko zanimanje publike bila je upravo imposter sindrom od kojega "boluju" milijuni žena diljem svijeta.
Dobro je njegovati u sebi crv sumnje, kojim se razumno propitujemo, ali s mjerom, poručila je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, pojasnivši kako zbog ovog "fenomena uljeza" uspješne žene ne pripisuju zasluge sebi nego imaju osjećaj da je za uspjeh zaslužna njihova okolina iza čega stoje stoljeća zanemarivanja inteligencije i umanjivanje njihovih zasluga.
Poslovna je arena jednako muška i ženska i mislim da se ne trebamo boriti nego autentično djelovati kvalitetnim radom, zaključila je dekanica i osnivačica Poslovne akademije Rijeka (PAR) Gordana Nikolić na panelu "Imposter sindrom – izbacite uljeza", dok je publika zaključila da upravo žene odgajaju i sinove i kćeri i u rukama žena je da odgoje novu generaciju ravnopravnih žena i muškaraca.
Iako se žene ponekad same prezentiraju na određeni način, glavna urednica televizijskih kanala HRT-a Rahela Štefanović smatra da urednici također imaju odgovornost filtrirati takav sadržaj.
Bez obzira je li nešto čitano ili ne, publika se mora odgajati i to je naša uloga i odgovornost, poručila je Štefanović na panelu pod nazivom "Kreatorice javnog mnijenja".
Svaka od nas ima moć, ali i odgovornost, u načinu predstavljanja žena i ženskih pitanja, ali važno je znati da se mi se prije svega vodimo kvalitetom sadržaja i tražimo stručnog sugovornika za određena pitanja, ali netko drugi odabire osobu koja dolazi na gostovanje, posebno kada se radi o politici, rekla je direktorica informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum.
Povela se rasprava o nedavnom objavljenom prilogu o Mariji Jurić Zagorki, koji izazvao burne reakcije u javnosti, što je za glavnu urednicu Slobodne Dalmacije Sandru Lapenda Lemo dobar primjer, ali i velika šteta, jer veliki trud i rad jedne iznimne žene može pasti u potpuno drugi plan, zbog čega je važno pronaći balans u sadržaju kako on ne bi bio ponižavajući.
