Razlikovanje ije i je mnogim je govornicima hrvatskoga najveća boljka. Osnovno pravilo koje treba znati glasi: ako je slog kratak, piše se je, ako je slog dug, piše se ije. Ako ne čujete razliku baš najbolje, možete pokušati s trikom i oponašati nekoga tko govori ikavicom ili ekavicom. Međutim, toliko je iznimaka i zamki koje mogu otežati učenje da se čini nemogućim sve to zapamtiti. Stoga donosimo 10 najčešćih zamki u koje možete upasti te pokoje pravilo i trik koji će vam pomoći u pisanju riječi s ije/je.

1. Cvijet, cvjetić i cvijetak
Počnimo s osnovama. Prvo pravilo koje se uči još u osnovnoj školi tiče se kraćenja ije u je u umanjenicama i uvećanicama. Primjerice, pišemo ije u imenicama cvijet, cijev, snijeg, dok je u cvjetić, cjevčica, snježić te cvjetina, cjevurina, snježina slog kratak i bilježi se s je. Ipak, treba napomenuti da već i tu postoje iznimke. Kad umanjenice završavaju na -ka, -ak i -ce, ostaje ije – cijevka, cvijetak i odijelce.

2. Snjegovi i snijezi
U tvorbi riječi teško je navesti jedno pravilo koje bi vrijedilo za sve, treba zapamtiti kako se riječ piše ili se osloniti na sluh. Uzmimo za primjer odnos jednina – množina: množina od svijeća glasi svijeće, od pjesma pjesme, a od dijete djeca. Neke pak imaju dvostruke (pa čak i trostruke) množinske oblike: snijegsnjegovi/snijezi, brijeg br(j)egovi/brijezi.

3. Lijep – ljepši – najljepši
Za pridjeve je dovoljno je zapamtiti da osnovni oblik ima dug slog, u komparativu i superlativu on se krati u je: bijel – bjelji – najbjelji, lijep – ljepši – najljepši, svijetao – svjetliji – najsvjetliji. Pravilo je jednostavno, iznimaka nema!

4. Ocjenjivati i ocijeniti
U hrvatskom jeziku glagole razlikujemo i prema tome jesu li svršeni ili nesvršeni (glagolski vid). Primjerice, rješavati je nesvršen jer označava radnju koja traje, a glagolom riješiti izriče se radnja koja je svršena. U takvim glagolskim parovima jedan glagol uvijek ima ije, a drugi je.

ocjenjivati – ocijeniti, ozljeđivati – ozlijediti, sprječavati – spriječiti, odolijevati – odoljeti

5. Lijepo, ali ljepota
Uz četiri naglaska u standardnom hrvatskom jeziku imamo i zanaglasnu dužinu, koja uvijek dolazi u slogu nakon naglašenog. To znači da slog prije naglaska nikako ne može biti dug, odnosno tamo uvijek pišemo kratko je, kao u riječima: ljepòtica, bjelìna, osvjetljénje, cjelòvitōst, zvjezdòlik. Treba samo znati odrediti gdje je naglasak.

6. Mjera, mjesto, sjesti
Evo i jednog trika – zapamtite tri riječi i njima ste riješili njih još barem deset puta toliko. U riječima mjera, mjesto i sjesti te njihovim izvedenicama piše se je bez obzira na to izgovara li se slog kratko ili dugo. 

mjera – mjeriti, smjer, smjernica, mjeritelj; mjesto – mjesni, mjestašce, premještati, namještaj; sjesti – sjediti, zasjedati, sjednica, predsjednik

7. Bezgrešan ili bezgrješan?
Kako to u našem jeziku često biva, moguća su i dvostruka rješenja. Jedno takvo pravilo ima veze s glasom kojemu prethodi suglasnik (tzv. pokriveni r). Iza njega dopušteno je pisati e ili je: bezgrješan i bezgrešancrjepovi i crepovi, sprječavati i sprečavati.

8. Sljedeći i slijedeći
Svima je poznata razlika između sljedeći i slijedeći. Oba su oblika pravilna, samo trebamo pripaziti kad ćemo ih upotrijebiti: Slijedeći upute, došli smo do cilja. Sljedeći put upute nećemo trebati. Također, nije svejedno hoćemo li napisati da je nešto svijetlo ili da smo ugasili svjetlo.

Na kraju ovog odjela možete pronaći muška odijela. Svjetleći ekrani privlače nas svijetleći. Ljude promijene čak i najmanje promjene.

9. Pocrveniti i pocrvenjeti
U nekim glagolima promjenom sufiksa mijenja se i značenje. Glagolima na -iti izražavamo radnju i oni su prijelazni, npr. izbijeliti (zube), pocrveniti (zidove), oživiti (koga). Nasuprot njima su glagoli na -jeti koji su neprijelazni i označavaju stanje: pobijeljeti (poput snijega), pocrvenjeti (od srama), oživjeti (postati živ).

10. Iznimke
I na kraju, ima onih primjera koje jednostavno trebamo zapamtiti. Intuicija nam neće pomoći baš uvijek, pa tako ni onda kad izgovaramo dugi slog, a pišemo je, kao u primjerima rječnik, vjesnik, pjev, sjenka, vjernost.

Ne dajte da vas sve što ste pročitali obeshrabri. Ako vam je previše sve to pamtiti ili se ne možete previše osloniti na svoj sluh, postoji i treća mogućnost učenja – čitanje. Kad više puta vidite zapisan neki oblik, vjerojatno ćete manje griješiti i u njegovu bilježenju. Stoga, ostavite se društvenih mreža i (nedovoljno pismenih) komentara, uzmite knjigu u ruke i uživajte. Sve što dodatno naučite samo je bonus.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju