Island, Španjolska i Irska već su provele pilot-projekte s pozitivnim rezultatima, a u Belgiji zakon omogućuje komprimiranje 38-satnog tjedna u četiri dana bez smanjenja plaće, iako se još ne koristi tako često.
Ovaj model posebno privlači mlade radnike koji traže bolju ravnotežu između posla i privatnog života te žele smanjiti stres i burnout.
U Hrvatskoj je četverodnevni radni tjedan još rijedak, ali polako se pojavljuju prvi primjeri. Jedna je zagrebačka tvrtka tako nedavno uvela ovaj model, a zaposlenici su zadovoljniji i učinkovitiji.
Mnoge IT i marketinške tvrtke već primjenjuju fleksibilne oblike rada, uključujući hibridne modele i skraćeno radno vrijeme, pa možda nije daleko dan kada bi četverodnevni tjedan mogao postati realna opcija i kod nas.
Više energije i motivacije
Naravno, kao i svaka promjena, i četverodnevni radni tjedan ima svoje prednosti i mane.
Prednosti su brojne: zaposlenici su odmorniji, imaju više energije i motivacije, a produktivnost tijekom radnih dana često raste jer se posao obavlja učinkovitije i s manje odugovlačenja. Tvrtke koje su testirale ovaj model bilježe manju stopu bolovanja i veću lojalnost zaposlenika.
No, postoje i nedostaci: u nekim sektorima to znači dulje radne dane, što može biti naporno i kontraproduktivno.
Također, industrije koje zahtijevaju stalnu prisutnost, poput zdravstva, obrazovanja ili trgovine, teže pronalaze način kako zadržati kontinuitet rada u kraćem tjednu. Ipak, većina stručnjaka se slaže da uz dobru organizaciju, jasne prioritete i prilagodbu poslovanja, koristi četverodnevnog tjedna nadmašuju izazove.
Manje stresa i više odmora
Kraći radni tjedan također smanjuje stres i burnout te poboljšava mentalno zdravlje zaposlenika. Ljudi dolaze na posao odmorniji, fokusiraniji i spremniji za rad, a zadaci se učinkovitije planiraju i rješavaju.
Maria, 38-godišnja projektna menadžerica iz Antwerpena, već šest mjeseci radi prema četverodnevnom tjednu i oduševljena je promjenom. Osjećam se manje iscrpljeno i konačno imam vremena za obitelj i hobije, kaže.
Prije nego što je njezina tvrtka, digitalna agencija specijalizirana za razvoj marketinških kampanja, prešla na četverodnevni radni tjedan, Maria je radila klasičnih pet dana, često i više od osam sati dnevno. Stalno sam bila pod stresom, često sam provodila vikende razmišljajući o poslu, a osjećaj iscrpljenosti postao je normalan.
Danas joj dan izgleda potpuno drugačije. Radi od ponedjeljka do četvrtka, od 8 do 17 sati, ali s manje sastanaka i više fokusiranog rada. Petkom ne radi pa taj dan posvećuje obitelji, ide u šetnju s djecom, ponekad na jogu, a sa suprugom rasporedi i podijeli sve kućanske i ostale obaveze pa su im tri dana vikenda i više nego dovoljna za sve.
Kvalitetnije vrijeme za sebe i najmilije
Petak je postao moj dan za reset. Radni tjedan mi sada djeluje uravnoteženije i više ne osjećam onaj konstantni pritisak, kaže Maria.
Dodatni slobodni dan omogućuje mi da obavim osobne obaveze bez stresa i da se zaista odmorim.
Njeno iskustvo pokazuje da kraći tjedan može poboljšati produktivnost i koncentraciju jer zaposlenici bolje planiraju i organiziraju svoje zadatke.
Za mnoge, dodatni slobodni dan znači više energije, manje stresa i kvalitetnije vrijeme s obitelji i prijateljima. Hrvatski poslodavci koji razmišljaju o ovom modelu trebali bi dobro osmisliti kako ga uvesti, ali potencijalne koristi su značajne.
