Sjevernoamerička crvena lisica imena Juniper na instagramu ima više od tri milijuna pratitelja i možda je i najsretnija lisica na svijetu. Kao i druge životinje s kojima živi, spašena je iz zatočeništva, a njezina obitelj opisuje ju kao najvrckavije i neodoljivo drsko biće.

Juniper svoj dom dijeli s drugim spašenim egzotičnim životinjama, među kojima je još nekoliko lisica rođenih u zatočeništvu kao potomci lisica uzgajanih za krzno. Zbog genetskih različitosti od svojih divljih rođaka, lisice poput Juniper ne mogu biti puštene u divljinu, ali ona zato živi ispunjenim životom sa svojom ljudskom obiteljima i prijateljima psima.

Nestašna Juniper voli jesti čarape, očijukati sa svojom simpatijom, psom Mooseom, maziti se ujutro i skrivati hranu ako se zaželi grickalica, ali sada je snažna, neovisna, odrasla lisica i neke stvari u njezinu karakteru su se promijenile. Juniper je vrlo vrckava i drska.

Nikad nismo upoznali nikoga, niti čovjeka niti životinju, tko je tako vrckav kao Juniper. Uvijek će vam dati do znanja što misli o nečemu. Ako joj se ne sviđa ono što se događa, doći će do vas s ušima prema nazad, vrištati, a zatim ležerno otići. Da, lisice mogu vrištati, kažu Juniperini vlasnici.

Juniper je zaljubljena u Moosea, čak i kad ti osjećaji nisu uvijek uzvraćeni. Ipak, voli se praviti da ju je teško osvojiti. Po cijele će dane pokušavati pridobiti Mooseovu pažnju, ali čim Moose pokaže interes da se igra s njom, ona sjedne i bulji u njega ili se pravi da radi nešto pametnije.

Lisice, kao i kune, činčile i druge životinje s krznom mekanim poput pliša više od stotinu godinu uzgajane su zbog svojeg krzna. Tijekom godina uzgoja čovjek je nenamjerno izmijenio genetiku lisica te su one izgubile veliki dio svojeg prirodnog instinkta. Pitome lisice imaju više od 4000 genetskih razlika u usporedbi s divljim lisicama.

Iako uzgajivačima nije bila nakana učiniti lisice pitomima, nakon nekoliko generacija zatočenih lisica koje su se oslanjale isključivo na ljude, i njihove karakteristike počele su se razlikovati od jedinki iz divljine. Postale su pitomije, manje sramežljive i spremne na interakciju s ljudima.

Zbog tih razloga te životinje smatraju se nepodobnima za puštanje u divljinu. Zbog svoje ovisnosti o ljudima i nedostatka osjećaja straha, one ne bi preživjele u divljini. Zato životinje poput Juniper i Fig, druge lisice u istom domu, žive kao kućni ljubimci u obitelji punoj ljubavi.


 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju