Grad Zagreb 31. svibnja slavi svoj dan. Danas je i blagdan zaštitnice Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata.

Galerija

Spomenuta Kamenita vrata jedina su sačuvana gradska vrata koja iza sebe imaju zanimljivu povijest. Naime, u zidinama i utvrdama opasani Gradec nekada se moglo ući kroz pet gradskih vrata, a najpoznatija i danas jedina sačuvana jesu ona Kamenita.

Iako se spominju od 1429. godine, vjeruje se da su podignuta još 1266. godine. Tijekom povijesti često su pregrađivana, a kako su prvotno izgledala, nije do kraja poznato. Zna se da su bila od kamena i da su bila dio obrambenog sustava grada.

Kroz povijest ova vrata nisu ih zaobišli ni veliki požari. Stradavala su 1645., 1674., 1706. i 1731. godine. Nakon ovog posljednjeg požara nastala je legenda po kojoj su vrata poznata.

Naime, Gradec je 31. svibnja 1731. godine zahvatio veliki požar. Iznad Vrata u to je vrijeme stajala slika Majke Božje, a u požaru je, kaže priča, ostala netaknuta. Takvu su je nekoliko dana nakon požara, pregledavajući zgarište, pronašli mještani.

Nije puno trebalo da se priča proširi gradom, a u znak zahvalnosti u sklopu Kamenitih vrata sagrađena je kapelica u kojoj se čuva ta slika naslikana na lanenom platnu. To je mjesto s vremenom postalo i najveće zagrebačko svetište. Tko je autor slike i kada je nastala, nije poznato, ali stručnjaci vjeruju da je rad djelo domaćeg autora.

Kamenita vrata
Mnogi na Kamenitim vratima pale svijeće i mole u znak zahvalnosti (Foto: Marko Lukunic/PIXSELL)

Na 260. godišnjicu obilježavanja svetišta, tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić Majku Božju od Kamenitih vrata proglasio je zaštitnicom Zagreba, a na njezin blagdan obilježava se i Dan grada.

Sigurno ste nekad čuli i da netko kaže kako mora na Kamenita vrata zapaliti svijeću u znak zahvalnosti. Ona su, naime, i danas mjesto na koje mnogi Zagrepčani i njihovi gosti dolaze pomoliti se i zapaliti svijeću.

'Zlatarovo zlato'
'Zlatarovo zlato' (Foto: Sonja Kovač)

Ako vam nije poznata priča o požaru i slici Bogorodice koja ga je preživjela, za Kamenita vrata mogli ste čuti i zahvaljujući romanu Augusta Šenoe "Zlatarovo zlato".

Lik tog prvog hrvatskog povijesnog romana je Dora Krupićeva, dobra i plemenita zlatarova kći koja je stanovala u Kamenitoj ulici na broju 5.

Sa zapadne strane Kamenitih vrata postavljena je i skulptura naziva "Zlatarovo zlato". Rad umjetnika Ive Kerdića nastao je 1929. godine, a prikazuje lik Dore Krupićeve koja u ruci drži ključ grada i škrinju s grbom.

Inače, osim što su jedan od prepoznatljivijih simbola Zagreba, Kamenita vrata zaštićeno su kulturno dobro Republike Hrvatske. Nekoliko puta u prošlosti tema je bila njihovo rušenje, ali na sreću nijedna ta ideja nije realizirana.

Dora Krupićeva
Skulptura 'Zlatarevo zlato' rad je umjetnika Ive Kerdića (Foto: Pixsell)