Grad Zagreb 31. svibnja slavi svoj dan. Danas je i blagdan zaštitnice Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata.

Galerija +0 'Zlatarovo zlato'

Spomenuta Kamenita vrata jedina su sačuvana gradska vrata koja iza sebe imaju zanimljivu povijest. Naime, u zidinama i utvrdama opasani Gradec nekada se moglo ući kroz pet gradskih vrata, a najpoznatija i danas jedina sačuvana jesu ona Kamenita.

Iako se spominju od 1429. godine, vjeruje se da su podignuta još 1266. godine. Tijekom povijesti često su pregrađivana, a kako su prvotno izgledala, nije do kraja poznato. Zna se da su bila od kamena i da su bila dio obrambenog sustava grada.

Kroz povijest ova vrata nisu ih zaobišli ni veliki požari. Stradavala su 1645., 1674., 1706. i 1731. godine. Nakon ovog posljednjeg požara nastala je legenda po kojoj su vrata poznata.

Naime, Gradec je 31. svibnja 1731. godine zahvatio veliki požar. Iznad Vrata u to je vrijeme stajala slika Majke Božje, a u požaru je, kaže priča, ostala netaknuta. Takvu su je nekoliko dana nakon požara, pregledavajući zgarište, pronašli mještani.

Nije puno trebalo da se priča proširi gradom, a u znak zahvalnosti u sklopu Kamenitih vrata sagrađena je kapelica u kojoj se čuva ta slika naslikana na lanenom platnu. To je mjesto s vremenom postalo i najveće zagrebačko svetište. Tko je autor slike i kada je nastala, nije poznato, ali stručnjaci vjeruju da je rad djelo domaćeg autora.

Na 260. godišnjicu obilježavanja svetišta, tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić Majku Božju od Kamenitih vrata proglasio je zaštitnicom Zagreba, a na njezin blagdan obilježava se i Dan grada.

Sigurno ste nekad čuli i da netko kaže kako mora na Kamenita vrata zapaliti svijeću u znak zahvalnosti. Ona su, naime, i danas mjesto na koje mnogi Zagrepčani i njihovi gosti dolaze pomoliti se i zapaliti svijeću.

'Zlatarovo zlato' 'Zlatarovo zlato' (Foto: Sonja Kovač)

Ako vam nije poznata priča o požaru i slici Bogorodice koja ga je preživjela, za Kamenita vrata mogli ste čuti i zahvaljujući romanu Augusta Šenoe "Zlatarovo zlato". Zlatarovo zlato Dora Krupićeva: Književna junakinja zbog koje su žene u Hrvatskoj zavoljele romane

Lik tog prvog hrvatskog povijesnog romana je Dora Krupićeva, dobra i plemenita zlatarova kći koja je stanovala u Kamenitoj ulici na broju 5.

Sa zapadne strane Kamenitih vrata postavljena je i skulptura naziva "Zlatarovo zlato". Rad umjetnika Ive Kerdića nastao je 1929. godine, a prikazuje lik Dore Krupićeve koja u ruci drži ključ grada i škrinju s grbom.

Inače, osim što su jedan od prepoznatljivijih simbola Zagreba, Kamenita vrata zaštićeno su kulturno dobro Republike Hrvatske. Nekoliko puta u prošlosti tema je bila njihovo rušenje, ali na sreću nijedna ta ideja nije realizirana.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju