Svaki znak horoskop ima svog pandana i u grčkoj mitologiji. U nastavku teksta pronađite svoj horoskopski znak i doznajte s kojom se grčkom božicom povezuje.


OVAN
Atena, božica rata i mudrosti

Atena se rodila iskočivši naoružana iz Zeusove glave. Priča kaže da je Zeus spavao s Metidom, božicom mudrosti i razboritosti, ali odmah se potom pobojao posljedica. Pretvorio je Metidu u muhu i progutao je.

Ali, bilo je prekasno jer je Metida već zanijela dijete te je odmah počela praviti kacigu i odjeću za svoju kćer. Nakon što se rodila, Atena je postala Zeusova najdraža kći. Božica rata i mudrosti naučila je žene presti i tkati, a muškarce lončarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola.

BIK
Geja, Majka Zemlja, božica plodnost
i
U Heziodovoj "Teogoniji", uz Homerove "Odiseju" i "Ilijadu" najstariji izvor grčke mitologije, piše da je Geja nastala iz Kaosa. Geja se i danas štuje.

Mnogi moderni neopagani, posebno helenističke neopaganske sekte u SAD-u aktivno štuju Geju. Vjerovanja koja se odnose na Geju razlikuju se međusobno od uobičajenog wiccanskog vjerovanja do šireg neopaganskog uvjerenja da je Geja božica svega stvaranja, Majka Božica iz koje svi ostali bogovi proizlaze. Za Geju se katkad misli da utjelovljuje planete i Zemlju, a katkad i čitav svemir. Štovanje Geje razlikuje se, protežući se od klanjanja do druidskog rituala.

Svaki znak horoskop ima svog pandana u grčkoj mitologiji. Pronađite svoj horoskopski znak i doznajte s kojom se grčkom božicom povezuje

BLIZANCI
Heba, božica mladosti

Heba je bila vrčonoša ambrozije i nektara olimpskim bogovima dok se nije udala za Herakla, nakon čega ju je zamijenio Ganimed. Pomagala je i Aresu s kočijama te kupala Heru. Prema Euripidu i Apolodoru, bila je Heraklova žena s kojim je imala dva sina: Aleksijara i Aniketa, blizance i olimpske čuvare, "istjerivača rata" i "nepobjedivog".

Pomogla je Jolaju da se pomladi, kako bi se mogao boriti protiv Euristeja. Prikazuje ju se kao lijepu mladu ženu, najčešće odjevenu u haljinu bez rukava ili polugolu. Često drži vrč, kao svoj simbol vinotoče.

RAK
Selena, božica Mjeseca

Apolonije od Roda donosi priču da je Selena voljela smrtnika - prekrasnog lovca ili pastira Endimiona iz Male Azije. Bio je tako prekrasan da je Selena zamolila Zeusa da ga učini besmrtnim tako da je nikad ne ostavi. U drugoj inačici mita sam Endimion odlučuje zauvijek živjeti u snu. Selena je s njime imala pedeset kćeri.

Homerska himna o Seleni donosi da je Selena Zeusu rodila kćeri Pandiju, sjajan i pun Mjesec te Herzu. Selena je imala i vezu s Panom koji ju je zaveo odjenuvši se u ovčju kožu te joj je dao jaram bijelih volova koji su vukli kočiju. U postrenesansnoj umjetnosti, Selena je prikazivana kao prekrasna žena blijeda lica kako vozi srebrnu kočiju koju vode volovi ili konji. Često je prikazivana kako jaše konja ili bika, noseći haljine i baklju, a na glavi joj je polumjesec.

LAV
Hemera, božica danje svjetlosti

Hemera (Dan) je ponekad poistovjećena s božicom Ejom (Zora). William-Adolphe Bouguereau je naslikao Hemeru kao lijepu golu božicu blaženog izraza lica. Hemera je prema Heziodu kći Nikte (Noć) i Ereba (Tama), prema pjesniku Bahilidu kći Nikte i Krona (Vrijeme), a prema Higinu Hemera je kći Kaosa, a Nikta joj je sestra.

Njezin brat i ljubavnik Eter nije aktivno sudjelovao u mitologiji i kultu kao ni Hemera. Higin navodi Urana (Otac Nebo), Geju (Majka Zemlja) i Talasu (More) kao njihovu djecu, a Heziod samo Talasu.

DJEVICA
Reja, božica plodnosti, žena i majčinstva

Reja je Uranova i Gejina kći, Titanida. Kronova je sestra i žena te Demetrina, Hadova, Herina, Hestijina, Posejdonova i Zeusova majka. Homer Reju opisuje kao majku bogova. Štovana je na Kreti gdje je, prema mitu, spasila Zeusa od njegova oca i svoga muža Krona. Ovdje su se održavale proslave u njezinu čast.
Rejin muž i brat Kron zatvorio je Hekatonhire, Gigante i Kiklope, a potom su on i Reja zauzeli prijestolje kao kraljevi bogova. Ovo je doba nazvano zlatnim dobom jer ljudi nisu imali potrebe za zakonima i pravilima te su svi činili ono što je trebalo.

Djecu koju je imao s Rejom, Hestiju, Demetru, Heru, Hada i Posejdona, Kron je progutao budući da je od Geje i Urana naučio da će i njega svrgnuti njegov sin, kao što je i on svoga oca. Kad se rodio Zeus, Reja ga je sakrila, a Kronu predala smotuljak s kamenom koji je Kron progutao. Potom je Zeusa odnijela na goru Idu na Kreti. Kad je odrastao, Zeus je prisilio Krona da povrati Rejinu djecu. Zatim je Zeus pustio Gigante, Hekatonhire i Kiklope te je s njima svrgnuo Krona i druge Titane.

VAGA
Afrodita, božica ljubavi i ljepote

Prema Homeru, Afrodita je kći Zeusa i božice kiše Dione. Prema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene koju je oplodio bog neba Uran. Potom je izašla iz mora na otok Cipar. Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih božica. Ni bogovi niti ljudi nisu joj mogli odoljeti.

Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je bila vrlo cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo je bila pomalo nestalna, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Katkad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: ciparskom kiparu Pigmalionu oživjela je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na bojištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti jer mržnja je rođena sestra ljubavi.

ŠKORPION
Perzefona, božica podzemlja

Zeusova i Demetrina kći, u antičkim misterijima obično zvana Kora. Ugrabio ju je Had da mu bude ženom i vladaricom podzemlja. Dok su je tražili, ništa nije klijalo ni raslo. Na molbu njene majke bogovi su odlučili da dvije trećine godine Perzefona boravi na gornjem svijetu, a jednu trećinu, i to neplodnu (zimsku), u podzemlju.

Perzefonin silazak u podzemni svijet i uzlazak na zemlju tumačio se alegorijski: Kora je žito koje se spušta u zemlju kao u smrt, a poslije iz nje proklije. Perzefona je predgrčko podzemno božanstvo, kult kojega su preuzeli Grci i povezali ga s kultom Demetre, osobito u Eleuzinskim misterijima. Rimljani su ju nazivali Prozerpina. Mitovi o Perzefoni (Prozerpini) poslužili su često kao likovni i književni motiv.

STRIJELAC
Atalanta, božica pustolovine

Atalantu su roditelji napustili u šumi odmah po rođenju jer su silno željeli sina. Spasila ju je Artemida, božica lova i zvijeri i Atalanta je, pod strogim Artemidinim nadzorom, izrasla u predivnu djevojku, hrabru i odvažnu, vrlo vještu u baratanju s lukom. Pod svoju zaštitu uzeo ju je veliki junak Melegar kojeg je Atalanta, vještija u lovu od većine muškaraca, zadivila i očarala. Atalanta i Melegar zajedno su ubili kalidonskog vepra, zvijer koja je opsjedala zemlju. Nakon Melegarove smrti, Atalantin je otac tražio od shrvane kćeri da se uda, ali ona to nije htjela jer bi svaki brak za nju bio izdaja Meleagra. Ipak su se dogovorili da će se udati za onoga tko će je pobijediti u utrci, a svaki koji ne bi uspio, bio bi ubijen. Atalanta se složila, znajući da može vrlo brzo trčati.

Pretekla je mnoge prosce koji su potom ubijeni. Hipomen, znan kao i Melanion, znao je da ne može pošteno dobiti utrku, ali je bio očaran njezinom ljepotom. Atalanti se on također svidio te ga je molila da se ne utrkuje s njom i ne riskira svoj život, ali on se nije dao razuvjeriti. Hipomen se molio boginji Afroditi za pomoć, a ona mu je dala tri zlatne jabuke te mu rekla da baci jednu po jednu da bi omeo Atalantu. Tako je Atalanta svaki put zastala da pokupi jabuku te ju je Hipomen uspio preteći i tako postati njenim mužem.

JARAC
Metida, božica mudrosti i razboritosti

Metida je kći Tetije i Okeana, morskih božanstava. Ona je Okeanida, jedna od morskih božica. Bila je prva Zeusova žena kojemu je pomogla da svrgne Krona, njegovog oca. Kad je shvatila Metidinu mudrost i dobrotu, Zeusova majka Reja dala je Metidu Zeusu za ženu. Zeus ju je volio jer mu je dijelila mudre savjete, ali Zeusova baka Geja, Majka Zemlja, izrekla je proročanstvo da će Zeusa svrgnuti njegovo i Metidino dijete.

Kad je Metida zatrudnjela pretvorila se u muhu i Zeus ju je progutao, ali dijete je preživjelo. Bila je to Atena, božica rata i mudrosti, koja je naoružana iskočila iz Zeusova glave i postala njegova najdraža kći.

VODENJAK
Hekata, božica tajnih učenja, rađanja i magije

Hekata utjelovljuje trostruku osobu: na nebu je božica Mjeseca, na Zemlji božica porođaja i omladine, a u podzemnom svijetu vladarica podzemnih sila. Zaštitnica je magije i tajnih učenja. Prate je sablasti, noćna priviđenja i bijesni psi. Kad je Had oteo svoju nećakinju Koru i promijenio joj ime u Perzefona, dok ju je njezina majka Demetra tražila, pomogla joj je upravo Hekata. U podzemlju je Perzefona postala njezina štićenica.

Kad su bogovi pretvorili Hekabu u crnu kuju, ona je postala Hekatina miljenica. Zato su se Hekati žrtvovali psi. Hekata je na vazama prikazivana kao žena s bakljama, odjevena na jednak način kao Artemida. Kao kip je prikazana u liku tri žene koje stoje jedna do druge, s krunama na glavi.

RIBE
Amfitrita, božica mora

Kći je morskog boga Nereja i njegove žene Doride te Posejdonova družica. Amfitritino potomstvo bili su i tuljani i dupini s kojima je često portretirana. U umjetnosti je obično prikazivana uz Posejdona ili u vožnji kočijom koju su vukli morski konjici ili ostala morska stvorenja. Odjevena je u kraljevsku odjeću i imala mrežicu u kosi. Često je u poeziji bila personifikacija mora.

Eustatije Solunski govori da ju je Posejdon ugledao u Naksu kako pleše s Nereidama te ju je odnio i oženio. Druga inačica mita govori da se u Amfitritu zaljubio Posejdon, ali se ona bojala udati za nj jer je bio niže božanstvo od nje te je pobjegla i sakrila se u najudaljenijem kraju mora. Ipak, Posejdonov ju je dupin pronašao i doveo, a za nagradu je smješten na nebo kao zviježđe Dupina. Vjenčali su se i rodila mu je dvoje djece, Rodu i Tritona.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju