Dobio sam u inbox maločas video u kome djevojčice, Banjalučanke, mlate nemilosrdno svoju vršnjakinju osvjetljavajući je blicom u jednom mračnom, prljavom prolazu. Količina nasilja u snimci prelazi sve slične koje sam nažalost imao prilike vidjeti.
Kao predigra nekog strašnog snuff filma koji se događa negdje drugo, a ne na par stotina metara od nas. Te djevojčice se zabavljaju mlateći nogama i rukama svoju vršnjakinju, oborenu na beton, ovim riječima započinje post na svojem Facebooku banjalučki novinar Aleksandar Trifunović, te dodaje.
Osjećam se bijesno i bespomoćno. Poraženo. S kojim motivom netko od 14, 15 godina snima s namjerom da distribuira nasilje, osim ako zbog istog ne očekuju popularnost i priznanje u svom okruženju. Istovremeno upropaštavajući jedan mladi život na njegovom samom početku, najstrašnijom traumom.
Četiri na jednu, skoro pa kao u legendi o ovdašnjim ljepoticama....Čini se da iskreno uživaju u tome. Preporučujem da video ne gledate. Meni je loše i pokušavam da to što mi je loše ublažim ovim pisanjem.
Bullying ili nasilje među vršnjacima, nažalost, nije nova pojava. No u posljednje vrijeme, a posebice posredstvom društvenih mreža, sve su češće informacije o takvom ponašanju u svakodnevnom životu.
Problem cijelog društva
Osjećam se bijesno i bespomoćno. Poraženo. S kojim motivom netko od 14, 15 godina snima s namjerom da distribuira nasilje, osim ako zbog istog ne očekuju popularnost i priznanje u svom okruženju. Istovremeno upropaštavajući jedan mladi život na njegovom samom početku, najstrašnijom traumom.
S kojom lakoćom društvo koje je toliko nazadno, ranjeno i upropašteno nasiljem, nasilju pribjegava i smatra ga opravdanim, tolerira ga, postavlja pitanje banjalučki novinar.
Autor statusa na Facebooku o kojem se trenutno raspravlja na društvenim mrežama osvrnuo se i na zabrinjavajuću činjenicu da mnogi vide nasilje kao zabavnu aktivnost. Također tvrdi da to nije propust samo jedne osobe, jednog roditelja ili djeteta, već cijelog društva.
Prije neku večer mladić je pretučen do nesvijesti pred jednom banjalučkim drogerijom. Maloljetan. Vodi li itko računa o godinama djece koja kupuju alkohol ili je profit iznad života. S druge strane komentari na nasilje su jednako nasilni i prijeteći, osvetnički. Nikada nasilje nije riješilo nasilje.
Mi smo kao društvo te tužne večeri izgubili i prebijenu djevojčicu i one koje su je prebijale. Bullying, vršnjačko nasilje raširenije je nego ikada, živimo u nasilnom društvu. A djeca ako nisu žrtve, nasilje doživljavaju kao zabavnu predstavu.Svako od nas bi morao uložiti dodatni napor objašnjavajući svojoj djeci, rođacima, okolini, samom sebi na kraju, da nasilje nije zabava, da ne donosi titule, trebamo ga se javno zgražavati. Osuđivati ga. Nema odustajanja, ma kako se situacija čini beznadnom.
Kako prepoznati da netko vaše dijete maltretira u školi?
Nasilje nije zabava
Svako od nas bi morao uložiti dodatni napor objašnjavajući svojoj djeci, rođacima, okolini, samom sebi na kraju, da nasilje nije zabava, da ne donosi titule, trebamo ga se javno zgražavati. Osuđivati ga. Nema odustajanja, ma kako se situacija čini beznadnom, ma kako okruženje upravlja i oblikuju generacije koje odrastaju na nasilnim elektronskim idolima, okruženi nasilnom politikom i političarima.
U konačnici, s obzirom da je i sam otac, g. Trifunović strahuje od činjenice da se takvo što može dogoditi i njegovu djetetu.
Kao otac djevojčica prolazim kroz izazove odgoja svakodnevno, i zgrožen sam već sad realnom mogućnošću da moje dijete danas, sutra može da bude na jednoj ili drugoj strani ovakvog ili sličnog videa.
Prije neki dan poznanica koja se svim svojim bićem borila da ovo društvo bude bolje, s nevjerojatnom lakoćom je otkrila da ona i njena obitelj idu odavde zauvijek u neizvjesnost tuđine, jer ne želi razmišljati kako će joj u ovakvom okruženju odrastati dijete. Ja još uvijek ostajem, ali razumijem je u potpunosti.
Pročitajte i što učiniti ako je vaše dijete žrtva ili zlostavljač?
