Kada su se sva mjesta za bijelce popunila, vozač je tada 32-godišnjoj Rosi naredio da ustane i ustupi svoje mjesto bijelcu, što je ona odbila.
Njezin potez pokrenuo je revoluciju koja je promijenila svijet, a američki je kongres Rosu Parks proglasio majkom modernog pokreta za ljudska prava.
Naime, zbog njezina "građanskog neposluha" pozvana je policija, a Rosa uhićena i optužena za kršenje segregacijskih zakona.
Suđenje Rosi Parks dovelo je do bojkota autobusnog prometa u Montgomeryju, ali i do jednog od najmasovnijih pokreta protiv rasne segregacije, kojem je na čelu bio Martin Luther King Junior.
Prisjećajući se povijesnog dana nekoliko godina kasnije, Rosa Parks rekla je da je u trenutku kada im je vozač naredio da ustanu osjetila kako odlučnost prekriva njezino tijelo poput pokrivača u zimskoj noći.
Rosa Parks rođena je kao Rosa Louise McCauley 4. veljače 1913. godine u mjestu Tuskegee u Alabami. Kada je imala dvije godine, njezini su se roditelji razveli, a Rosa se s majkom preselila u Pine Level u Alabami.
Rosini djedovi i bake bili su bivši robovi i snažni zagovornici rasne jednakosti, a sama Rosa u djetinjstvu je bila suočena s rasnom diskriminacijom. Između ostalog, pohađala je osnovnu školu do koje su afroamerički učenici morali pješačiti, dok je grad osiguravao autobusni prijevoz za bijelce.
I ostatak obrazovanja pohađala je segregirane škole, a srednju školu napustila je kako bi se brinula za bolesnu majku i baku. Zaposlila se u tvornici košulja u Montgomeryju.
U dobi od 19 godina upoznala je Raymonda Parksa, za kojeg se udala i uz čiju je potporu dobila i srednjoškolsku diplomu. Ubrzo se počela baviti građanskim pravima.
NOVI ŽIVOT U DETROITU
Iako je nakon događanja u autobusu postala simbol borbe za građanska prava, u mjesecima nakon uhićenja trpjela je teške posljedice. I ona i suprug ostali su bez posla, zbog čega su se preselili u Detroit.
Tamo je Rosa počela novi život radeći kao tajnica i recepcionerka u kongresnom uredu Johna Conyera. 1987. godine s dugogodišnjom prijateljicom Elaine Eason Steele osnovala je "Institut za samorazvoj Rosa i Raymond Parks".
Godine 1992. objavila je autobiografiju "Moja priča", koja opisuje njezin život na segregiranom jugu. Tri godine kasnije objavila je i memoare "Tiha moć".
Rosa Parks preminula je 24. listopada 2005. godine u dobi od 92 godine. Umrla je u tišini u svom stanu u Detroitu, godinu dana nakon što joj je dijagnosticirana progresivna demencija.
Za Rosu Parks održano je nekoliko memorijalnih službi, a na onoj u Washingtonu okupilo se 50 tisuća ljudi koji su je došli ispratiti na posljednji počinak.
U našoj fotogaleriji pročitajte 10 citata hrabre žene zbog čijeg poteza svijet više nije bio isto mjesto.
