Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Bolesti štitnjače danas su jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života žene.

Hrvatska je jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu, 10/100.000 stanovnika godišnje. S bolestima štitnjače povezano je i dugogodišnje, nerijetko i cjeloživotno uzimanje hormonske terapije te redovita liječnička kontrola, ističu iz Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Predsjednica udruge Verica Mešić dodaje kako svaka treća žena u Hrvatskoj ima problema sa štitnjačom te da su bolesti štitnjače drugi najveći zdravstveni problem u našoj zemlji, odmah iza šećerne bolesti.

Problemi sa štitnjačom često se javljaju u dužim razdobljima izraženog stresa

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam, odnosno djeluje kao regulator metabolizma, što znači da utječe na rast, razvoj i metabolizam svih organskih sustava. Osobito je važna u fetalnom razvoju za razvoj mozga, odnosno za psihomotorni razvoj djeteta. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru.

Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa iz 2016., u Hrvatskoj od bolesti štitnjače godišnje oboli 190.000 ljudi, a ta brojka sada je sigurno i veća.

Važan je podatak da se na sistematskim pregledima učenika osnovnih i srednjih škola te fakulteta utvrdilo više od 2000 učenika s problemima štitnjače. Ako pribrojimo još pacijente privatnih zdravstvenih ustanova, možemo zaključiti da je riječ o relativno često zastupljenoj skupini bolesti.

Sve manje pacijenata javlja se zbog isključive hipotireoze odnosno hipertireoze. Velik broj pacijenata ima miješanu simptomatologiju, a ravnatelj Poliklinike Leptir dr. Ante Škaro voli reći kako je to stres sindrom na štitnjači, ističu iz zagrebačke Poliklinike Leptir.

Tada je štitnjača još uvijek zdrava i tada je najvažnije krenuti s tretmanom. Dio pacijenata, dodaju iz Poliklinke Leptir, javlja se nakon odrađenih sistematskih pregleda, na kojima im je ultrazvučno detektiran čvor na štitnjači, ili krvnim pretragama ustanovljen disbalans hormona.

Simptomi zbog kojih se ljudi javljaju, osim najčešćeg umora, jesu znatno povećanje ili smanjenje tjelesne težine u kratkom periodu, ubrzan rad srca, promjena kvalitete kose, kože i noktiju, a često se javljaju zbog niza naizgled nepovezanih simptoma.

Da postoji problem sa štitnjačom, često se ustanovi nakon različitih specijalističkih obrada koje se pokažu urednima. Problemi sa štitnjačom često se javljaju u dužim razdobljima izraženog stresa, koji često prate neuredni obrasci spavanja i hranjenja, pa endokrinološki sustav reagira hormonalnim disbalansom.

Najbolji savjet za prevenciju bolesti štitnjače jest brinuti se o sebi kao što biste se brinuli o dragoj bliskoj osobi. Jedite raznovrsno, dovoljno spavajte, radite stimulirajući posao, nađite zanimaciju, smijte se i okružite ljudima koje volite i koji vas vole, a tako odgajajte i svoju djecu.

Ako se počne liječiti klasičnom i komplementarnom terapijom, štitnjača se može vratiti u stanje balansa sama. Zato mi prakticiramo multidisciplinarni pristup i uz liječnike imamo i nutricionistkinju i psihologinju, govori dr. Ante Škaro, ravnatelj Poliklinike Leptir, jedne od vodećih zdravstvenih ustanova za dijagnostiku, liječenje i kirurgiju u Hrvatskoj.

Ako se štitnjača nastavi iscrpljivati, dugoročno će biti teže liječiti je, a na samoj štitnjači mogu se dogoditi promjene zbog kojih je konačno potrebna operacija. Također, premalo hormona u krvi može otežavati rad ostalih organa i sustava, a previše hormona u krvi može ubrzano trošiti tjelesne resurse.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču, ističe kako prepoznati poremećaje rada štitnjače.

Simptomi pretjeranog rada štitnjače (hipertireoza):
- neuobičajena mršavost
- pretjerano znojenje
- pojačana frekvencija rada srca
- nervoza
- pretjerana potreba za hranom

Simptomi usporenog rada štitnjače (hipoterioza):
- tromost
- umor
- pospanost
- stalni osjećaj hladnoće
- višak kilograma

Kad sam pod stresom, guši me strašno, imam osjećaj da mi nešto sjedi na prsima i ne mogu disati, otkrila nam je čitateljica Ivana, koja je prije sedam godina shvatila da je upravo štitnjača uzrok njezinih problema.

Tada sam počela dobivati na težini, počela mi je ispadati kosa, a izgubila sam i dlačice na obrvama. Savjetovali su mi da odem testirati štitnjaču, dodala je.

Osnovni pregled štitnjače uključuje vađenje hormona, ultrazvuk štitne žlijezde i razgovor s pacijentom. Obično se liječi hormonskom terapijom, a u ekstremnim slučajevima čak i u potpunosti odstranjuje.

Budući da hormoni štitnjače reguliraju metabolizam svih organa, u nekih bolesnika povećano ili smanjeno izlučivanje hormona može utjecati na psihičko stanje, s tim da hipotireoza kod novorođenčeta može dovesti do nepovratne duševne i fizičke retardacije, ako se liječenje ne započne dovoljno rano. Međutim, ti su slučajevi vrlo rijetki, napominje akademik Kusić, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Poliklinike Aviva.

U hipotireozi često se javljaju pospanost, usporenost, suprimirana emotivnost, gubitak svježeg pamćenja, smanjen opseg pažnje, usporeno vrijeme reakcije, depresija (posebno u sredovječnih žena u postmenopauzi), umor, letargija, osjetljivost na hladnoću, opstipacija, usporenje intelektualnih aktivnosti.

Sindrom "umorne domaćice"

U hipertireozi česte su pojačana nervoza, razdražljivost, emocionalna labilnost, umor, nesanica, pojačano znojenje, sklonost plaču, nepodnošljivost topline, lupanje srca, a u najtežim slučajevima manično-depresivni sindrom ili paranoidne reakcije.

Kod supkliničkih oblika hipotireoze simptomi su nespecifični i nepouzdani – često se slučajno otkriju, a bolesnici se kasnije javljaju liječniku. Poznat je sindrom umorne domaćice. Često se simptomi hipotireoze razvijaju podmuklo pa se pogrešno pripišu starenju. Ipak, poremećaj u radu štitnjače vrlo je rijetko uzrok tjeskobe i napadaja panike jer se gotovo svi bolesnici adekvatno liječe, govori akademik Zvonko Kusić.