Ljubav prema sebi nije nešto što se uči u školi, no itekako je potrebna za hod kroz život.
Dio te ljubavi je i samosuosjećanje koje je poznato već nekoliko tisuća godina u budističkoj kulturi, a otkako je psihologije, važan je dio razumijevanja procesa samopoimanja odnosno stvaranje slike o sebi.
O tome zašto je to toliko važno, porazgovarali smo s magistrom psihologije Vanjom Didović.
Samosuosjećanje je jedan korak na putu do ljubavi prema sebi o kojem se u zadnje vrijeme jako često govori. Zapravo, ljudi znaju da ne mogu voljeti drugoga ako ne vole sebe, ali često osjećaju da ih nešto koči kada sve to treba osjećati „iznutra“.
Samosuosjećanje je zdravi način prihvaćanja sebe u trenutcima prepoznavanja vlastitih nedostataka, doživljaja neuspjeha i pogrešaka te prilikom suočavanja sa životnim događajima koji nam uzrokuju mentalnu, emocionalnu i fizičku bol.
To nije nekoliko vježbi koje će čarobno promijeniti naš život; to je novi odnos koji gradiš sa samom sobom, kaže psihologinja te dodaje da je samosuosjećanje najlakše zamisliti kao napitak od tri sastojka: brižnosti prema sebi, mindfulnessa (usredotočene svjesnosti) te povezanosti s drugim ljudima.
No zašto je samosuosjećanje uopće potrebno?
Naš mozak se razvio tako da služi primitivnom životu, da održi ljude živima, a ne da održi pozitivno i zdravo stanje uma kojemu danas svi težimo. Iako je nekada uočavanje prijetnje i opasnosti bilo od iznimne vrijednosti, trenutnom načinu života ljudi takav način ponekad i odmaže, jer vidimo opasnosti tamo gdje ih i nema.
Ono čemu danas težimo je ljubav prema sebi, prihvaćanju sebe i samosuosjećanju. Da bismo to postigli, moramo aktivirati treći sustav (od postojeća tri regulatorna sustava koji utječu na stanje uma) koji je pomalo zanemaren, ističe psihologinja.
Samosuosjećanje je zdravi način prihvaćanja sebe prilikom suočavanja sa životnim događajima koji nam uzrokuju mentalnu, emocionalnu i fizičku bol.
Jednom kada to naučimo, u vlastitim ćemo životima primijetiti brojne pozitivne promjene, a ovo su tek neke od prednosti:
- veće zadovoljstvo životom,
- kvalitetnija emocionalna regulacija (manje drame),
- kvalitetniji interpersonalni odnosi,
- veće zadovoljstvo u ljubavnim vezama,
- zaštitni faktor protiv psiholoških stresora,
- sklonost zdravijoj prehrani, reguliranom spavanju i vježbanju,
- partneri koji su samosuosjećajniji su brižniji, prihvaćaju i podržavaju autonomiju, manje kontroliraju i manje su agresivni.
Kako naučiti biti samosuosjećajan?
Kao što je ranije spomenuto, samosuosjećanje je itekako potrebno nakon prekida ljubavnog odnosa koji nam može uzrokovati i psihičku i fizičku bol iz koje ne vidimo izlaz, a jednako vrijedi i za bilo koju drugu tešku situaciju.
Ovim rečenicama i radnjama koje navodi psihologinja, možemo i u tom periodu naučiti kako biti samosuosjećajni.
Nađite mjesto na kojem se osjećate sigurno. Razmislite o prekidu veze kroz koji sada prolazite i emocijama koje osjećate.
1. Kada dođete u kontakt sa svojim emocijama, recite sebi što trenutno mislite i do čega ta misao dovodi, do kojeg osjećaja. Time ćete aktivirati usredotočenu svjesnost.
Primjerice, Ovo baš boli. Jako sam tužna i povrijeđena. Osjećam krivnju.
2. Podsjetite se da ste dio čovječanstva i da je patnja dio života. Recite sebi nešto što vas podsjeća da niste sami i da sigurno negdje postoje ljudi koji trenutno prolaze kroz isto kao i vi. Iako se u tome trenutku osjećate kao da ste sami na svijetu, vjerujte, niste. Time aktiviramo povezanost s drugim ljudima.
Primjerice, I drugi prolaze kroz prekide veze. Nisam sama. Ova bol koju osjećam je dio mog i tuđih života.
3. Osjetite brižnost prema sebi. Što možete reći samima sebi da biste se utješili?
Primjerice, Mogu dati sebi vremena da se malo oporavim. Nema potrebe da budem ovako stroga prema sebi. Proći će.
Zagrlite sami sebe, stavite ruku na srce ili se pogledajte u ogledalo dok plačete.
Kako napominje psihologinja, jako je važno da nađemo jezik samosuosjećanja koji nama odgovara, neovisno o tome u kojoj se teškoj situaciji nalazimo.
Kako biste se ponašali prema prijateljici koja prolazi kroz prekid, smrt bliske osobe, gubitak posla ili bilo koju drugu tešku situaciju? Sada se tako ponašajte prema sebi.
Želite li saznati još više o samosuosjećanju ili u individualnom radu naučiti kako biti samosuosjećajnija osoba, možete se javiti Vanji Didović koja je napravila besplatnu e-knjigu o toj tematici, s uključenim vježbama.
