Strašno nevrijeme koje je pogodilo Zagreb i njegovu okolicu te dio Slavonije ostavilo je iza sebe, nažalost, ljudske žrtve te ogromnu materijalnu štetu. Nakon korone i potresa našli smo se u novoj stresnoj situaciji s kojom se nije lako nositi.

Doktorica Đurđica Sivić, specijalist psihijatar, više od 20 godina radi u svojoj zagrebačkoj psihijatrijskoj ordinaciji. Kao jednu od najposebnijih godina, kako za nju, tako i za njene pacijente, u svojoj 37 godina dugoj psihijatrijskoj službi ističe 2020., kada su nas pogodile korona i potresi.

Ta događanja izazvala su izniman stres u kojem smo se svi našli, a sada nas je pogodila nova prirodna nepogoda, strašna oluja koja je zahvatila Zagreb i njegovu okolicu te dio Slavonije

Nepredvidivi 'neprijatelji' protiv kojih se teško boriti, među kojima su gubitak imovine, posla, bolesti... često su izazvali brojne tjelesne te psihološke smetnje, objašnjava.

U takvim stresnim situacijama mnogi odluče olakšanje potražiti u tabletama/lijekovima za smirenje. Međutim, kao i za sve drugo, i kod ovih lijekova važno je dobro se informirati. Zato nam je dr. Sivić odgovorila na nekoliko osnovnih pitanja.

Korišenje tableta za smirenje mora biti kontrolirano

U liječenju paničnih poremećaja, socijalnih anksioznih poremećaja te raznih fobija najčešće se, rekla nam je, koriste lijekovi anksiolitici (Normabel, Praxiten, Lexaurin, Helex, Xanax...) jer ublažavaju tjeskobu, uzrujanost, napetost i nesanicu. Često se koriste i kod niza somatskih odnosno tjelesnih tegoba, a kod stomatoloških zahvata djeluju miorelaksirajuće.

Radi se o lijekovima koji se izdaju na recept, a propisuju ih liječnici opće medicine, bolnički liječnici i stomatolozi. To su najčešće, kaže dr. Sivić, benzodiazepini (podskupina ankisolitika).

Ono što ističe je da korištenje anksiolitika, odnosno lijekova za smirenje, mora biti kontrolirano jer oni brzo smiruju stresno stanje i uvode u san.

Nakon nekoliko tjedana primjene njihova djelotvornost slabi, te je za isti učinak potrebna veća doza istog lijeka.

Ako nije došlo do poboljšanja kliničke slike nakon kraćeg vremena (četiri tjedna), liječnik treba uputiti svoga pacijenta psihijatru na daljnji tretman, objasnila je.

Ipak, činjenica je da se mnogi olako odlučuju na konzumaciju ovakvih lijekova koji su dio mnogih "kućnih apoteka.".

Da su lijekovi za smirenje često dio "kućne ljekarne" potvđuje i dr. Sivić i dodaje kako novi korisnici ovih lijekova informacije dobivaju od poznatih osoba u svom okruženju gdje se najčešće favoriziraju spomenuti brzi pomagači.

Međutim, svatko prije konzumacije ovih lijekova mora biti upoznat i s potencijalnim smetnjama.

Najčešće smetnje korisnici ovih lijekova opisuju kao apstinencijsku krizu, sindrom sustezanja zbog dugotrajne primjene anksiolitika, te naglog prekida primjene preparata, ali kod kratkotrajne primjene navode i mentalnu zbrkanost, teškoće s pamćenjem, glavobolje, želučane smetnje te mišićnu slabost, kaže doktorica uz napomenu da osobe koje koriste anksiolitike ne bi trebale upravljati vozilima jer su često snene nakon primjene te im je smanjena koncentracija i koordinacija pokreta.

Posebno se, kaže, ne preporuča konzumacija alkohola i benzodiazepina.

Žena sjedi u parku Zašto biste poslije posla trebali sjesti u park, makar na 20 minuta?

Štene francuskog buldoga Deset antistres pasmina koje na ljude djeluju poput tablete za smirenje

Zašto se ne smijete "snalaziti"?

Iako se radi o lijekovima (tabletama) koji se izdaju na recept, često se dogodi da se ljudi "snađu", dođu do lijekova i piju ih na svoju ruku. Ono što takve osobe moraju znati je da to može biti itekako opasno.

Korištenje anksiolitika mora biti kontrolirano jer oni brzo smiruju stresno stanje i uvode u san.

Primjena benzodiazepina je često u primjeni kod želje za 'samoizlječenjem' te njihova primjena kod ljudi koji imaju depresivni poremećaj dovodi do pogoršanja kliničke slike, zbog predrasuda prema potrebi za psihijatrijskim liječenjem.

Stigma prema psihičkim bolesnicima je dio stava koji je teško opravdati, kaže doktorica Sivić.

Na kraju dodaje kako je dugoročno rješenje svakako konzultacija liječnika, psihijatra, te stručnjaka koji se bave liječenjem smetnji raspoloženja, tjeskobe, anksioznosti koja onemogućava kvalitetno socijalno funkcioniranje.

To je možda i najvažniji savjet koji trebate imati na umu ako razmišljate o uzimanju ovih lijekova. Obratite se stručnjaku.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju