U dm-ovu podcastu razgovaralo se o tome što debljina kao bolest nosi rizično za naše zdravlje, govorilo se o mentalnom utjecaju debljine, ali i o novim trendovima body positivityja, suplementaciji i prehrani.
Gosti podcasta su prof. dr. sc. Ivan Pećin, spec. internist, iz Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb, i dr. sc. Mirela Marić, nutricionistica, voditeljica Poliklinike LIFE, koji su se dotaknuli brojnih tema vezanih za debljinu i njezine posljedice. Otkrili su kako se promjenom prehrane, suplementacijom i vježbanjem možemo boriti protiv nje.
Debljina se može i treba definirati kao bolest jer postoji više od 250 bolesti vezanih za debljinu. U trenutku kada shvatimo da zbog debljine imamo povišen tlak, aritmiju, žgaravicu, kada više ne možemo zakopčati gumb na hlačama, to je svojevrsni žuti karton koji nam tijelo šalje, objašnjava Pećin.
Bitno je djeci odmalena djeci usaditi dobre prehrambene navike, naučiti ih koliko je važna fizička aktivnost i približiti im hranu na način da se hrane ne treba bojati, ne treba postojati strah da će se debljati ako budu jeli više, treba jesti više, ali zdrave hrane, priča Marić.
"Na kraju dana morate razmišljati koliko ste unijeli voća i povrća. Ja djeci pokušavam reći da jedu što više crvenog (jabuka ili rajčica), što više zelenog, salate (brokula, karfiol), žutog (limun, naranča). Neka djeca upijaju hranu preko boja, neka preko oblika, ali moramo im približiti tu hranu da znaju što je tu zdravo", kaže nutricionistica.
Profesor Pećin objasnio je koji je to broj vezan za debljinu koji nas treba zabrinuti. Indeks tjelesne mase, koji je vrlo lako izračunati, može nam pokazati jesmo li pretili. Normalnu tjelesnu težinu označava indeks tjelesne mase između 18 i 25, ispod 18 je pothranjenost, između 25 i 30 označava prekomjernu tjelesnu težinu, a iznad 30 označava pretilost.
Još jedna važna brojka jest dnevni kalorijski unos. Za ženu koja se umjereno bavi tjelesnom aktivnošću to je od 1600 do 1700 kalorija, dok za muškarce iznosi od 2000 do 2300, ovisno o tjelesnoj aktivnosti. "Velik je problem kod ljudi što na debljinu ne gledaju kao na bolest, nego kao na estetski problem", dodaje Marić.
Nutricionistica je ispričala i kako izgleda put liječenja kada joj dođe pretila osoba: "Na prvom pregledu imamo uzimanje anamneze, radimo osnovni nutricionistički upitnik, gdje se vide prehrambene navike i tražim pacijente da mi vode dnevnik prehrane, tako ćemo vidjeti koliki je dnevni unos kalorija i koliko je pacijentu zapravo potrebno. Vidimo se na mjesečnoj bazi, ako govorimo o mršavljenju u prosjeku se gubi od 3 do 5 kilograma.''
"Danas svi imamo pametne telefone, trebamo to iskoristiti, imamo mnoštvo aplikacija u koje možemo upisivati što sve jedemo u danu, pa ćemo vidjeti kako vrlo brzo dosegnemo tih 1600 kalorija. S druge strane, imamo aplikacije koje prate koliko si fizički aktivan", nadovezuje se Pećin.
Ljudi često ne znaju što su ugljikohidrati, što su proteini, što su masti. Također treba pratiti koliko vode dnevno pijemo (optimalno je šest čaša), a jesmo li unijeli dovoljno vode, možemo pratiti po boji urina. To su sve bitne stvari koje trebamo osvijestiti kada radimo na promjenama, ističe nutricionistica.
Malim koracima možemo stvoriti pozitivno okruženje da prevencija debljine postane zabavna, a ne nešto mukotrpno i dosadno. Nutricionistica je rekla kako je radila s tvrtkama koje su uvodile zdrave doručke, zdrave grickalice. Važno je osvješćivanje i pokretanje nečega dobrog, što onda prelazi u naviku.
U dm-ovu podcastu dotaklo se i teme suplemenata. Danas na tržištu postoji mnogo suplemenata, a važno je raditi na zdravstvenoj pismenosti – da građani razumiju što unose u svoje tijelo, bile to namirnice ili suplementi. "Ništa se ne pije napamet. Ako imam pacijenta koji planira u pola godine ili godinu smršavjeti dvadesetak ili više kilograma, moramo na vrijeme početi sa suplementacijom da ne dođe do pada imuniteta. To podrazumijeva dva puta godišnje u određenom godišnjem dobu uzimati beta glukan, sezonski uzimati vitamin D, određenu dozu vitamina C, preporučujem sve više probiotik", priča Marić.
Ako konzumirate sezonsku hranu i hranu našeg podneblja, ona je prilagođena vašem organizmu. Ne možete zimi jesti jagode i lubenice. Kako dolazi koje voće i povrće, ono je prilagođenu čišćenju organizma, radite sami prirodni detoks, ako uzimate vitamine i minerale kako treba, ovisno o godišnjem dobu, uz prilagođena tri-četiri obroka (ovisno o tome koliko želite) i sezonsku hranu, možete dobiti vrhunski rezultat, objašnjava.
U dm-ovu podcastu pogledajte kojih su se još tema dotaknuli stručnjaci te kako trenutak mršavljenja uz pravilnu prehranu i podršku stručnjaka može postati trenutak uživanja u brizi za vlastito zdravlje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom dm po najvišim profesionalnim standardima.
