Težina ovog odnosa posebno dolazi do izražaja na samome početku veze. Sto ljudi, sto ćudi - kaže stara poslovica u kojoj ima toliko istine. Ponekad dva karaktera jednostavno ne mogu funkcionirati zajedno, a onda bi bilo najbolje stvoriti zdravu distancu koja će sačuvati poštovanje i temeljiti se na kompromisu.
Iako su „zle svekrve“ samo stereotip u kojemu ne mora biti nimalo istine, istraživanja su pokazala da u većini slučajeva snaha nije kriva za njihov iskrivljeni odnos. Svakoj je ženi važno da je njegova obitelj prihvati, a često se to nikada ne dogodi.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Psychological Science kaže da i muškarci i žene imaju dvostruko više sukoba s roditeljima svojih izabranika nego s vlastitim roditeljima.
Glavni je razlog to što si njegovi ili njezini roditelji previše dopuštaju.
U brakovima dužima od 10 godina najčešći su razlog nesuglasica prigovaranje oko financija i odgoja djece, a na samom početku veze djevojke su istaknule da je glavni razlog stvaranje nelagodne atmosfere za obiteljskim stolom.
Primjerice, spominjanje bivše djevojke istaknuo se kao najčešći problem. Slijedi ga situacija u kojoj su djevojke izostavljene s obiteljskih fotografija ili situacija u kojoj mlade žene uopće nisu bile pozvane na obiteljska okupljanja.
Uzajamna nelagoda nema toliko veze sa stvarnim stavovima, koliko s upornim ženskim nadmetanjem za superiorni položaj u obitelji.
Žene su dalje priznale kako im je bilo izrazito neugodno kad bi svekrva namjerno poticala interne obiteljske šale koje one ne razumiju, a pogodile su ih i situacije u kojima se potencijalna svekrva ne obraća direktno njima.
Ovo su još neke situacije u kojima su se žene osjećale neprihvaćeno u njegovoj obitelji:
- njegovi roditelji pogrešno izgovaraju vaše ime
- njihov stav je hladan i ne osjećate dobrodošlicu
- neprestano kritiziraju vašu karijeru
- njegova majka odbija vašu pomoć u kuhinji.
Znanstvenici su zaključili da je za iskrivljen odnos između svekrve i snahe krivo – društvo. Ta uzajamna nelagoda nema toliko veze sa stvarnim stavovima koliko s upornim ženskim nadmetanjem za superiorni položaj u obitelji.
Želja za istim položajem u obitelji zapravo je genetske prirode.
Žene oduvijek teže zaštititi ljude koje vole. Majke su dugo gradile status zaštitnice svoje djece (a posebno sinova), pa je sasvim normalno da se osjećaju ugroženima kad druga žena nastupi s istim stavom, piše u knjizi Što želiš od mene?, koju je napisala psihologinja Terri Apter sa Sveučilišta Cambridge.
