Dakako, koliko god nam se činili sličnima, istina je da postoje razlike koje utječu na to kome se preporučuje jedan, a kome drugi proizvod, a benefiti koje donose nisu isti te prema svojim potrebama možete odabrati jesu li za vas oba proizvoda ili samo jedan.
Da bi se razjasnile sve nedoumice, razgovarali smo s nutricionisticom i dijetetičarkom Tanjom Olajdžijom, a u nastavku pročitajte sve razlike, prednosti i savjete za konzumaciju jogurta i kefira koje je podijelila s nama.
Koje su osnovne razlike u sastavu?
Jogurt i kefir fermentirani su mliječni proizvodi koji se razlikuju po mikroorganizmima, nutritivnim vrijednostima i učinku na zdravlje. Energetska vrijednost ovisi o udjelu mliječne masti, dok proteina u prosjeku ima 3 – 5 g na 100 g, s tim da grčki jogurt može imati i više od 10 g. Kefir sadrži nešto manje ugljikohidrata (3 – 6 g) zbog fermentacije.
Jogurt se proizvodi s pomoću bakterija Lactobacillus delbrueckii i Streptococcus thermophilus, koje razgrađuju laktozu u mliječnu kiselinu. Kefir sadrži širi spektar bakterija i kvasaca, uključujući i Acetobacter i Saccharomyces, što ga čini bogatijim probioticima.
Zbog prisutnosti ugljikovog dioksida i male količine alkohola, kefir ima blago gaziranu strukturu.
Kome se preporučuje jogurt, a kome kefir?
Kefir sadrži više probiotičkih sojeva, uključujući kvasce, pa je odličan za osobe s narušenom crijevnom florom, nakon antibiotika ili kod sindroma iritabilnog crijeva. Zbog enzima koji razgrađuju laktozu pogodniji je i za osobe s blagom netolerancijom. Njegov sastav može pomoći kod upalnih bolesti crijeva, gljivičnih infekcija i slabog imuniteta.
Jogurt, s druge strane, ima blaži probiotski učinak i bolje odgovara osobama s osjetljivim želucem, refluksom ili gastritisom. Jogurt je također sigurniji izbor za djecu i trudnice.
Jogurt i kefir povoljno djeluju na probavu i zdravlje crijeva, no kefir ima snažnije probiotičko djelovanje zbog većeg broja korisnih mikroorganizama.
Oba proizvoda kao blagodat za probavu
Jogurt poboljšava probavu laktoze, potiče rad crijeva, održava ravnotežu mikrobiote i može ublažiti proljev uzrokovan antibioticima.
Kefir dodatno jača crijevnu mikrobiotu, sadrži kvasce i više sojeva bakterija učinkovitih protiv štetnih mikroorganizama poput Helicobacter pylori i E. coli.
Kefir je pogodniji za osobe s netolerancijom. Fermentacija u kefiru dodatno smanjuje razinu laktoze, što ga čini lakšim za probavu.
Jogurt i kefir mogu smanjiti nadutost i plinove balansiranjem crijevne flore, dok kefir dodatno pomaže probavi, omekšava stolicu i ublažava zatvor. Također može ublažiti proljev izazvan antibioticima i olakšati razgradnju složenih ugljikohidrata.
Koliko jogurta, a koliko kefira piti dnevno?
Za opće zdravlje i ravnotežu crijevne flore preporučuje se 150 – 250 ml dnevno. Kod probavnih smetnji, oslabljenog imuniteta ili nakon antibiotika kefir se može uzimati u količini do 300 ml, a jogurt do 250 g dnevno.
Sportaši i osobe koje žele više proteina mogu konzumirati 250 – 300 g grčkog jogurta.
Početnicima i osobama s osjetljivim želucem savjetuje se započeti s manjim količinama (50 –100 ml kefira ili 100 g jogurta) i postupno ih povećavati. Kod težih probavnih problema ili kandidijaze kefir treba uvoditi postupno, uz praćenje reakcije organizma.
Kada ih konzumirati?
Kefir i jogurt najbolje je konzumirati uz obrok ili kao užinu jer tako blaže djeluju na želudac i poboljšavaju probavu. Ujutro na prazan želudac ili navečer prije spavanja mogu imati dodatne koristi, ali osjetljivim osobama mogu izazvati nelagodu.
Osobe s ozbiljnom netolerancijom na laktozu ili alergijom na mliječne proteine trebale bi izbjegavati oba proizvoda. Također, kefir može izazvati smetnje kod osoba s histaminskom intolerancijom ili onih koje ne podnose fermentiranu hranu.
