Psi vide boje potpuno drugačije od nas. Svijet kroz pseće oči je puno mutniji nego što je to slučaj kod ljudi, a nova istraživanja pokazuju da su naši krzneni prijatelji zapravo vrlo kratkovidni.
Vlasnici kućnih ljubimaca puno vremena provode pitajući se što njihovi krzneni prijatelji misle, osjećaju i kako izgleda svijet kroz njihove oči.
Ponekad imamo osjećaj da razumiju sve što im govorimo i da možemo prepoznati kad su sretni, kad su tužni, kad su nervozni ili gladni.
Vjerojatno znate da psi vide svijet potpuno drugačije od nas. Oko psa se dosta razlikuje od ljudskog oka, pa je vizualni doživljaj vašeg kućnog ljubimca puno bljeđi nego naš. Ljudski svijet je puno šareniji i jasniji od psećeg, ali to ne znači da su psi potpuno slijepi za boje.
Jesu li psi daltonisti?
Ljudsko oko radi zahvaljujući tri vrste stanica koje detektiraju boje. Te stanice se nazivaju čunjići. Naš mozak uspoređuje način na koji je svaki od čunjića stimuliran dolaznom svjetlošću, pa na taj način razlikuje crvene valne duljine od zelenih i plave valne duljine od žutih.
Oči psa, kao i većine drugih sisavaca, sadrže samo dvije vrste čunjića. Oni omogućuju psećem oku da razlikuje plavu od žute, ali ne i crvenu od zelene.
Jesu li psi onda daltonisti? Moglo bi se reći da jesu. Njihov vid funkcionira na sličan način kao kod ljudi s daltonizmom. Baš kao osobama s daltonizmom, i psima nedostaje treća vrsta čunjića, koji su prisutni kod ljudi sa zdravim vidom.
Da bi vidjeli plavu i žutu, psi i ljudi se oslanjaju na neurone unutar dijela oka, nama poznatije kao mrežnica. Pseći mozak tumači uzbuđenje ili potiskivanje ovih neurona kao osjećaj žute ili plave boje.
Međutim, kod psića i daltonista crveno i zeleno svjetlo imaju neutralan učinak na neurone. Bez signala za tumačenje ovih boja mozak psa ne percipira nikakvu boju. Gdje mi vidimo crvenu ili zelenu, oni vide samo sivilo.
Psi ne vide crvenu i zelenu boju
Jay Neitz, znanstvenik za boje sa Sveučilišta u Washingtonu, proveo je brojne moderne eksperimente o percepciji boja kod pasa. Kaže da dandanas ne može sa sigurnošću reći je li stvar u tome da psima nedostaju crvena i zelena ili njihov mozak jednostavno drugačije percipira sve boje.
Neitz napominje da psi, kao i daltonisti, koriste svoje načine na koje raspoznaju boje koje mi nazivamo crvenom ili zelenom. Znanost još uvijek nije pronašla odgovor na pitanje kako to rade.
Vjeruje se da mogu zaključiti koja je boja tamnija, a koja svjetlija, pa na taj način prepoznaju ove dvije boje. Primjerice, tako će daltonisti moći raspoznati crvenu jabuku od zelene.
Naši krzneni prijatelji su izrazito kratkovidni
Postoje dokazi da psi mogu vidjeti neke boje koje ljudsko oko ne može. Istraživanje iz 2014., objavljeno u časopisu Royal Society, pokazalo je da leće u psećim očima prenose značajne količine ultraljubičastog svjetla, dok su te valne duljine doslovno blokirane ljudskim lećama. To sugerira da bi psi mogli vidjeti više nijansi plave nego što mi možemo.
Istraživanje provedeno 2017. na Sveučilištu u Švedskoj otkrilo je da psi ne vide jednako oštro kao ljudi. Engleski hrt, ovčar i mops su jako kratkovidni. Istraživanje je pokazalo da ovi psi moraju biti udaljeni najmanje šest metara od predmeta kako bi mogli prepoznati o čemu se radi. Čovjeka prepoznaju pomoću drugih osjetila, ali da bi ga prepoznali očima, moraju od njega biti udaljeni oko 15 metara.
Isto istraživanje je pokazalo da psi najbolje vide u sumrak i zoru. Iako možda mislite da je pseći svijet tmuran, siv i zamagljen, to nije istina. Njih puno više zanima pokret nego boje, a u otkrivanju pokreta su pravi profesionalci. Zamislite svjetlo koje treperi sve brže i brže.
Svjetlo koje zatreperi 60 puta u sekundi ljudima će se činiti kao bijeli izvor svjetlosti. Psi vide svaki treptaj posebno i nemoguće ih je zavarati. Ova sposobnost omogućuje psima da hvataju plijen bolje i preciznije nego što ćemo mi ikad moći.
Ako ste se ikad zapitali kako izgleda svijet kroz pseće oči i vide li vas vaši ljubimci dobro, odgovor je jasan: Vide vas prilično mutno i sivo, ali to njima nije važno. Oni su najsretniji kad dobiju vašu pažnju, koja se iskazuje nekim drugim osjetilima, a ne samo vidom.
