Tituliranje ženskoj osobi s gospođa ili gospođica za mnoge je žene diskriminacija na osnovi bračnog statusa, jer iste ne žele svoju intimu otkrivati potpunim neznancima, odnosno poručiti im jeste li slobodni ili u braku

Prijateljica vam se udala, a vi ste joj pohrlili čestitati na bračnom statusu oslovljavajući je riječju gospođa. Poznato, zar ne? Hrvatska praksa pokazuje da je uobičajeno gospođom nazivati udanu ženu, a gospođicom onu koja nije u braku.

U francuskom vijeću Fontenay-sous-Bois 2012. iz svih je službenih dokumenata izbačeno tituliranje gospođa i gospođica, s objašnjenom da diskriminira žena s obzirom na njihov bračni status.

'Različiti termini gospođa i gospođica označavaju u najvećem broju slučajeva razliku u bračnom statusu žene. Budući da je sve što je bitno predstavljeno u jeziku, korištenjem dva različita termina vidljivo je da je još uvijek jako bitno koji status žena zauzima u društvu udani ili neudani,' kaže nam magistra psihologije Senka Sekulić-Rebić.

Ovakva se interpretacija pojmova u francuskom vijeću Fontenay-sous-Bois smatra posve zastarjelim. Još 2012. iz svih je službenih dokumenata ovdje izbačeno tituliranje madame i mademoiselle (gospođa i gospođica), s objašnjenom da diskriminira žena s obzirom na njihov bračni status. Iz istog razloga iz formulara je izbačen pojam djevojačko prezime, koje je zamijenjeno pojmom rodno ime i prezime.

(Ne)jednakost među spolovima
'Naglašavanja utjecaja bračnog statusa žene na njenu poziciju u društvu nije prisutno kod muškaraca, kojeg ćemo iz poštovanja osloviti s gospodine, bilo da je u braku ili nije. Stoga bi rodno egalitarno bilo da se izraz poštovanja izjednači, te da se sve žene iz poštovanja nazivaju gospođo, jednako kao što se svi muškarci, bez obzira na bračni status, iz poštovanja nazivaju gospodine,' predlaže psihologija Sekulić-Rebić.

Bilo bi rodno egalitarno da se izraz poštovanja izjednači, te da se sve žene iz poštovanja nazivaju gospođo, jednako kao što se svi muškarci, bez obzira na bračni status, iz poštovanja nazivaju gospodine, tvrde neki hrvatski psiholozi.

Neki bontoni upućuju da bi gospođom trebalo nazivati svaku ženu stariju od 25 ili 30 godina bez obzira na bračni status, što može stvoriti poprilično neugodne situacije u svakodnevnoj komunikaciji.

'Imam 24 godine i tako izgledam, pa poživčanim kad me netko nazove gospođom,' priznaje nam Ivana iz Krapine. S druge strane, žene u tridesetim ili četrdesetima osjećat će se iznimno polaskano kad ih netko oslovi s gospođica ili gospodična, jer automatski pomišljaju kako izgledaju mlađe nego što je to zapravo slučaj. Otkrijte ovdje koji je najveći kompliment koji možete uputiti ženi.

Sve smo mi gospođe
U poslovnoj komunikaciji situacija je poprilično jasna. 'Bez obzira na godine, vrstu posla kojeg obavljaju ili formalnu akademsku naobrazbu, žene u poslovnom svijetu uvijek se oslovljavaju s gospođo. Na taj način izlazimo is sfere privatnog i izbjegavamo nesporazume,' rekla nam je Mirela Španjol Marković, direktorica tvrtke Ciceron komunikacije za savjetovanja iz područja retorike i komunikacije.

U Europskoj uniji od 2011. godine na snazi je pravilnik o rodno neutralnom oslovljavanju. Europski političari ne rade razlike između madame i mademoiselle, frau i fraulein, senore i senorite. Štoviše, ovaj pravilnik zabranjuje oslovljavanje žena s titulom gospođa ili gospođica, a dozvoljava obraćanje osobi samo s imenom i prezimenom bez obzira na spol.

Ankete

(8662) Obuću potpuno ravnih potplata...

rezultati povratak glasova250
rezultati