Mnogim ljudima draže je prvo namočiti noge pa se potom polijevati po cijelom tijelu i tek onda početi plivati, dok drugi žele što prije uživati u vodi, a i mišljenja su da je bolje odjednom obaviti taj "šok za tijelo".
Međutim, čini se da je prva spomenuta skupina ljudi ipak u pravu.
Naime, naš organizam zaista može doživjeti šok, tzv. hladni šok.
Hladni šok fiziološki je odgovor organizma na iznenadnu hladnu vodu. On može biti smrtonosan, pogotovo za djecu, starije ili osobe s bilo kakvih kardiovaskularnim bolestima.
Mike Tipton i Frank Golden taj su termin skovali još osamdesetih godina 20. stoljeća. Tada se smatralo da je hipotermija ili pothlađenost glavni uzrok smrti u tim slučajevima, no danas se zna, kako tvrdi i sam Golden, da ona nastupa tek nakon 30 minuta izloženosti iznimno niskim temperaturama.
Uzmite si vremena dok ulazite u more.
Opasnost zapravo uzrokuje hiperventilacija, odnosno nekontrolirano disanje tijekom naglog uranjanja u hladnu vodu. Postoji velika mogućnost unošenja vode u pluća, a usto naglo uranjanje u hladnu vodu, i početak plivanja iste sekunde, predstavlja veliko opterećenje za srce, što može uzrokovati nepravilne otkucaje.
Kako će tijelo reagirati na boravak u hladnoj vodi, povezano je s površinom kože koja je izložena vodi i brzinom promjene temperature vaše kože.
To možete kontrolirati prskanjem vode po tijelu kako biste prethodno ohladili kožu, izbjegavanjem skakanja ili trčanja u hladnu vodu i zaista polaganim ulaskom u hladnu vodu, pa makar trajalo nekoliko minuta.
