Zabrinjavajuće brojke: Nasilje postaje "normalno" ponašanje
U istraživanju Vršnjački odnosi i nasilje među djecom u Hrvatskoj sudjelovalo je više od 1700 učenika viših razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske.
Rezultati pokazuju da je gotovo 90 posto djece barem jednom doživjelo nasilje u školi, a više od polovice priznaje da su ga i sami činili.
Alarmantan je podatak da više od 80 posto djece doživljava neki oblik vršnjačkog nasilja. Najčešće ono počinje u stvarnom svijetu, a zatim se prenosi u digitalni prostor – u grupe na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje, istaknuo je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji internet.
Trećina učenika svakog mjeseca doživi elektroničko nasilje, a četvrtina njih priznaje da ga i sama čini. Istraživanje upozorava na to da se nasilje među djecom više ne može smatrati iznimkom – ono postaje zabrinjavajuće normalizirano ponašanje.
Djeca na internetu već s osam godina
Djeca u Hrvatskoj danas svoj prvi mobitel dobiju s prosječnih osam godina, a prve profile na društvenim mrežama otvaraju s deset.
Najpopularnije mreže među osnovnoškolcima su TikTok, Snapchat i YouTube, dok Instagram preuzima primat u višim razredima. Iako većina koristi privatne postavke, gotovo četvrtina učenika (23,5 posto) ima potpuno javne profile.
Posebno zabrinjava činjenica da svako sedmo dijete putem interneta dogovara susret s osobom koju ne poznaje, a trećina učenika osmih razreda šalje seksualizirane sadržaje poznatim osobama pod pritiskom ili ucjenom.
Nažalost, među djecom više nema sigurnog okruženja jer se često ne zna tko je počinitelj – može biti i netko iz razreda. Najveći je problem što djeca nasilje sve više doživljavaju kao normalan dio svakodnevice, upozorila je dr. sc. Lucija Vejmelka, izv. prof., s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Tišina kao najopasniji oblik nasilja
Iako gotovo sva djeca imaju iskustvo s nasiljem, više od polovice njih nasilje nikomu ne bi prijavilo.
Djeca o nasilju šute jer ne žele biti 'cinkaroši' i jer ne vjeruju da će se nešto promijeniti, stoji u istraživanju.
Roditelji i učitelji, dodaje izvještaj, često ne prepoznaju rane znakove. Djeca se, umjesto povjeravanja odraslima, češće odlučuju na blokiranje nasilnika ili povlačenje u šutnju – što dodatno produbljuje osjećaj usamljenosti i bespomoćnosti.
Glas djece: Roditelji, razgovarajte s nama
Učenica Aura Radočaj, koja je u suradnji s Centrom za sigurniji internet izradila priručnik o opasnostima cyberbullyinga, naglašava važnost otvorene komunikacije:
Mi znamo da smo često previše na mobitelima, ali zabrane nisu rješenje. Roditelji bi trebali s nama razgovarati o opasnostima, a ne nas kažnjavati, poručila je Aura.
S njom se slaže i Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu:
Dijete nije uvijek sigurno ni kada je kod kuće – dok drži mobitel u rukama, izloženo je rizicima koje ni odrasli često ne razumiju. Roditelji ne trebaju nadzirati, već voditi dijete kroz digitalni svijet s povjerenjem i razumijevanjem.
Prevencija mora početi ranije
Zaključak istraživanja jasan je: prevencija nasilja mora započeti već u nižim razredima osnovne škole jer se djeca tada prvi put susreću s internetom i digitalnim identitetom.
