U svijetu se prikupe 92 milijuna doza krvi na godinu, a jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života. Otprilike polovica od toga prikupi se u zemljama visokih prihoda u kojima živi samo 15 posto svjetske populacije.
U Hrvatskoj krv daruje 4,2 posto stanovništva, odnosno sakupe se 42 doze na 1000 stanovnika, rekla nam je svojedobno specijalistkinja transfuzijske medicine iz Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu dr. Irena Jukić.
Iako je u vodećim zemljama po broju dobrovoljnih darivatelja krvi ta brojka bliža 10 posto, dr. Jukić istaknula je kako hrvatske zalihe zadovoljavaju potrebe svih naših bolesnika.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka jest čovjek – darivatelj krvi. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
U Hrvatskoj je još uvijek mnogo veći broj muškaraca dobrotvornih darivatelja, istaknula je dr. Jukić, a u dugogodišnjem radu Zavoda detektirali su i najvjerojatnije obrazloženje.
U ovakve se aktivnosti mladi ljudi uključuju u srednjoj školi. Djevojke te dobi često su premršave i ne zadovoljavaju niti onaj osnovni kriterij za žene, minimalno 55 kilograma tjelesne težine, objašnjava naša sugovornica pa nastavlja:
Zatim je tu i generativna faza, trudnoća i rađanje. Veliki broj žena postanu redovite darivateljice krvi upravo kada prođu tu životnu fazu, govori.
Ako se do sada niste odlučili na dobrovoljno darivanje krvi iz altruističkih razloga i možda vam treba pokoji dodatni motiv, u nastavku pročitajte zašto je darivanje krvi dobro i za vaše zdravlje. Jer spašavanjem tuđih života možete spasiti i vlastiti.
1. Redovito darivanje krvi povezano je s manjim rizikom od infarkta
O toj temi napisano je nekoliko radova, govori dr. Jukić, a znanstveno je potvrđeno da redoviti darivatelji krvi rjeđe obolijevaju od infarkta miokarda.
2. Određivanje zdravlja krvi
Kod svakog darivanja krvi uzimamo uzorak te se određuje krvna grupa i rezus-faktor, zatim se rade laboratorijske pretrage na hepatitis B, C, HIV, sifilis, objašnjava dr. Jukić te dodaje kako je kratak liječnički pregled također uobičajeni dio obrade svakog darivatelja.
U Zavodu su također primijetili nešto što se odnosi na starije darivatelje:
S godinama je elasticitet krvnih žila malo slabiji, pa se stariji darivatelji krvi nakon uzimanja uzorka često osjećaju bolje. No to je subjektivan dojam, kaže.
3. Osjećaj samopoštovanja za dulji i kvalitetniji život
Većina dobrotvornih darivatelja krvi jednostavno želi pomoći drugima, a to im daje osjećaj samopoštovanja koji pozitivno utječe i na njihovo zdravlje.
Osjećaj kada dajete zdravi dio sebe potpunom strancu – to se ničime ne može platiti, ističe dr. Irena Jukić.
