S toplijim i sunčanijim danima sve je više ljudi koji se odlučuju pokrenuti, odnosno početi vježbati bilo kod kuće ili u teretani. No što napraviti kada se ozlijedimo?
Mogu li se ozljede izbjeći? Postoje li neke vježbe koje su sigurnije od drugih pa se time smanjuje i mogućnost ozljede? Kada je vrijeme za posjet liječniku ili fizioterapeutu?
O svemu tome porazgovarali smo s Draženom Vukovićem, fizioterapeutom specijaliziranim za rehabilitaciju mišićno-koštanog sustava i vlasnikom privatne prakse Fizio Balans.
Prvo što nam svima pada na pamet kada su u pitanju ozljede jest zašto uopće dolazi do njih. Radimo li nešto pogrešno?
Postoje mnogi faktori koji mogu dovesti do ozljeda uslijed vježbanja. Česti su nepravilno izvođenje vježbi, nepravilan odabir vježbi, te krivo razumijevanje i stara vjerovanja da se tijelo jača kroz segmentalno vježbanje određenih skupine mišića na određen način, navodi Dražen.
Nastavlja kako, primjerice, mnogi vjeruju da su jaki trbušni mišić isto što i zdrav „core" te da to postižemo izvođenjem trbušnjaka.
Primjerice, ako neka osoba sjedi čitav dan na poslu, a potom odluči ojačati trbuh vježbanjem i odabere klasične trbušnjake, to nisu funkcionalne vježbe. Vježba samo jednosmjerni pokret, a postoji i velika mogućnost da ima skraćene mišiće, pregibače trupa, zbog dugotrajnog sjedenja, te vježbanjem klasičnih trbušnjaka zapravo samo jača već skraćene mišiće, savijajući trup još više.
Ozljede kralježnice, koljena i ramena najčešće su do kojih dolazi tijekom vježbanja.
KAKO SPRIJEČITI ILI UMANJITI OZLJEDE?
No postoje načini za kojima možemo posegnuti kako bismo spriječili ozljede tijekom vježbanja, naročito ako to radimo kod kuće pa nas ne nadgleda trener.
1. VJEŽBE S TEŽINOM VLASTITA TIJELA
Ako tek krećete s vježbanjem, birajte vježbe s vrlo malo opterećenja ili bez dodatnog opterećenja tj. vježbajte s težinom vlastitog tijela. Prije bilo kojih vježbi prvo nađite način da se zagrijete. Odaberite funkcionalne vježbe, a ne jednosmjerne. Prilikom vježbanja nije važno samo da je napravite određeni broj puta, nego da je odradite pravilno. Nemojte žuriti. Promatrajte kako izvodite vježbu. Promatrajte javljaju li se tijekom vježbanja bolni spazmovi u mišićima koji mogu upućivati na skraćene mišiće.
Koristite foam roller da opustite mišiće koji su skraćeni i/ili su slabije prokrvljeni. Pravilno disanje je izuzetno važan faktor. Mnogo ljudi izvode vježbe kompenzirajući snagu mišića zadržavanjem daha. Pravilno dišite, tako da ne zadržavate dah već dišite dijafragmom trbušnim disanjem. Svakako nakon vježbanja ostavite vremena da se istegnete, pojašnjava fizioterapeut.
2. SVAKODNEVNO KRETANJE, BEZ IZNIMKE
Današnji sjedilački način života, satima uz računala, jedan je od glavnih razloga bolova, a zbog toga i tijekom vježbanja, ako nismo pažljivi, može doći do ozljeda kralježnice, koljena i ramena.
Da bi kralježnica imala dobar položaj, važno je da svakodnevno izvodimo raznovrsne pokrete te da nismo statični. Današnji stil života ne omogućava da se krećemo u prirodnom pokretu i prirodnoj okolini gdje bi ovakvi pokreti bili izvedeni. Zato je kralježnica posebno podložna ozljedama i oštećenjima jednom kada odlučimo vježbati.
Također, snaga naših nogu se znatno smanjila. Ne baš tako davno, ljudima je bila normalna rutina dnevno prijeći između 10 i 20 kilometara, pješačeći od sela do grada, preko polja, itd. što je omogućavalo jake i stabilne noge. Trupovi današnjih ljudi su krupni, a ekstremiteti slabi i tanki, pa to utječe na ozljede, ističe fizioterapeut.
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI
Iako većina nas potraži stručnu pomoć tek kada već dođe do zdravstvenih tegoba, Dražen smatra da je prevencija najbolji lijek.
Vjerujem da je budućnost fizioterapije u prevenciji, a trebala bi biti i bilo kojem zdravstvenom području. Nažalost, mnogim nama je lakše uzeti tabletu protiv bolova, nazivajući to lijekom te u brzini života dublje anestezirati problem, ne promijeniti životni stil i navike te nastaviti dalje dok bolovi ne postanu kronični. Tada je već itekako vrijeme za posjet liječniku ili fizioterapeutu.
Iz iskustva uviđam da rijetko ljudi odlučuju prevenirati problem na vrijeme ulagajući u zdravlje. Nije nužno da vas nešto mora doslovno onemogućiti da normalno funkcionare da biste zatražili pomoć. Stoga je pravo vrijeme, vrijeme u kojem se svakodnevno bavite vlastitim zdravljem, a ako vidite da bolovi postaju vašu svakodnevica , tad je krajnje vrijeme da zatražite i stručnu pomoć. Zdravlje nije komad nakita koji možemo zamijeniti. Zdravlje je biljka koju zalijevate i pazite cijelo vrijeme, a za nagradu dobijete prekrasan cvijet, zaključuje Dražen Vuković iz Fizio Balansa.
