Mnoge slike i slikari kojima se divimo, kao i sama umjetnost, prepuni su zanimljivosti čijim ćete poznavanjem oduševiti svoje prijatelje.

Ovo su samo neke od njih.

1. Mona Lisa ima vlastiti poštanski sandučić

Mona Lisa, jedna od najskupljih i najpoznatijih slika na svijetu, nakon krađe iz Louvrea 1911. postala je popularnija nego ikada prije i otada interes za nju ne jenjava. Štoviše, tijekom stoljeća posvećivale su joj se pjesme, romani, glazbene note.... Mnogi su joj pisali pisma, a kako bi doskočio navali pošte, Louvre je otvorio poseban sandučić samo za nju – za sliku.

\'Žene iz Alžira\' na aukciji 2015. godine
\'Žene iz Alžira\' na aukciji 2015. godine (Foto: Picasso/Justin Tallis / AFP)

2. Od 25 najskupljih slika na svijetu, njih pet naslikao je Picasso

Umjetnici kojima se divimo i o kojima učimo na satima likovne umjetnosti ujedno su i oni čije su slike procijenjene na vrtoglave iznose. Tu su Pollock, Munch, Van Gogh, Monet, Matisse i drugi, no čini se da kontroverzni Picasso ipak prednjači u nečemu. Naime, na popisu od 25 najskupljih umjetničkih slika na svijetu čak je pet njegovih.

Između 1912. i 1948. medalje su se dodjeljivale i za remek-djela arhitekture te likovne, glazbene i književne umjetnosti nadahnute sportom.

To su: Žene iz Alžira, prodane 2015. za 179,4 milijuna dolara, San, prodana za 155 milijuna dolara, Akt, zeleno lišće i poprsje (106 milijuna dolara), Dječak s lulom (105 milijuna dolara) i Dora Maar s mačkom (95 milijuna dolara).

Jedna od četiri verzije Munchovog \'Krika\'
Jedna od četiri verzije Munchovog \'Krika\' (Foto: Afp)

3. Postoje četiri verzije Munchova Krika

Na popisu 25 najskupljih slika nalazi se i Krik ekspresionističkog slikara Edvarda Muncha (133 milijuna dolara), a zanimljivo je da postoje čak četiri verzije tog djela.

Prva verzija naslikana je 1893. i izložena u Oslu. Iste je godine nastala i verzija s pastelama. Treća je verzija navodno dio jedne privatne zbirke, a četvrta ona koja se trenutačno nalazi u Munchovu muzeju u Norveškoj.

4. Umjetnost je nekada bila dio Olimpijskih igara

Olimpijske igre kakve danas poznajemo nisu uvijek bile takve. Ta stara tradicija, koja seže još iz vremena starih Grka, u jednom je svom periodu u igre uključila i umjetnost. Barun Pierre de Coubertin, pokretač modernih Olimpijskih igara, poigravao se idejom da bi igre trebale uključivati i talentirane sportaše i nadarene umjetnike.

Zahvaljujući njemu i njegovu zalaganju, između 1912. i 1948. medalje su se dodjeljivale i za remek-djela arhitekture te likovne, glazbene i književne umjetnosti nadahnute sportom.

5. Van Gogh je prodao samo jednu sliku za svoga života

Rijetko koje ime u svijetu likovne umjetnosti izaziva toliko kontroverzi i pitanja kao ono Vincenta van Gogha. Taj nizozemski slikar s kasnijom francuskom adresom u slikarstvo se zaljubio radeći u jednoj trgovini slika. Nakon svoje smrti postao je jedna od najutjecajnijih ličnosti u povijesti slikarstva.

No tijekom svog života nije iskusio ni djelić slave. Štoviše, prodao je samo jednu jedinu sliku, i to za 400 franaka, nekoliko mjeseci prije svoje smrti.

Danas je Van Gogh inspiracija i u svakodnevnom životu
Danas je Van Gogh inspiracija i u svakodnevnom životu (Foto: LAURENT FIEVET / AFP)