Nekima ta misao traje nekoliko sati. Drugima se pretvori u ozbiljno razmišljanje o promjeni posla, selidbi u drugi grad ili državu, vlastitom poslu ili potpuno drukčijem načinu života. Zanimljivo je da se takve odluke često ne pojavljuju tijekom najstresnijih mjeseci, nego upravo nakon odmora.
Razlog nije nužno to što je godišnji odmor „pokvario“ naš odnos prema poslu. Upravo suprotno. Odmor nam može omogućiti da ga prvi put nakon dugo vremena pogledamo iz drugog kuta.
Napokon vidimo koliko smo nezadovoljni
Tijekom uobičajene svakodnevice nemamo mnogo vremena razmišljati o tome jesmo li zadovoljni. Ujutro treba ustati, odraditi posao, riješiti obveze, pobrinuti se za obitelj i navečer pokušati uhvatiti malo vremena za sebe. Nezadovoljstvo se pritom lako pretvori u nešto što jednostavno prihvaćamo kao dio života.
Godišnji odmor prekida taj obrazac. Nekoliko dana bez sastanaka, rokova, alarma i poslovnih poruka može biti dovoljno da primijetimo koliko nam je svakodnevica zapravo iscrpljujuća.
To, dakako, ne znači da će svatko tko se nakon godišnjeg poželi preseliti ili promijeniti posao doista biti nesretan na poslu. Ponekad je riječ o prolaznom kontrastu između bezbrižnosti odmora i zahtjeva svakodnevice. No ako se ista misao vraća iz godine u godinu, vrijedi je shvatiti ozbiljno.
Odmor mijenja perspektivu
Godišnji odmor nije samo vrijeme kada ne radimo. To je i vrijeme u kojem se mijenja naš uobičajeni ritam, kada imamo više vremena za ljude koje volimo, boravak na otvorenom, putovanja, hobije i vlastite interese.
Upravo zato povratak može djelovati kao nagli povratak u život koji nam više ne odgovara.
Istraživanje objavljeno u Journal of Applied Psychology još je 1986. pratilo 128 zaposlenih prije i nakon godišnjeg odmora. Istraživači su, među ostalim, zabilježili porast namjere zaposlenika da napuste organizaciju nakon odmora.
Drugim riječima, godišnji odmor nije nužno samo vrijeme oporavka od posla. Može biti i trenutak u kojem jasnije procjenjujemo kakav odnos imamo prema poslu koji nas čeka nakon povratka.
Zašto se želimo i preseliti?
Želja za selidbom često je povezana s istim osjećajem, ali u široj perspektivi. Tijekom odmora možda prvi put nakon dugo vremena živimo tempom koji nam više odgovara. Više vremena provodimo vani, više smo s obitelji ili prijateljima i imamo osjećaj da dan traje dulje.
Tada se može pojaviti pitanje: Zašto ovako ne bih mogao živjeti cijele godine?
Ponekad odgovor nije nužno promjena države ili grada. Možda je riječ o potrebi za manjim mjestom, kraćim putovanjem na posao, više prirode ili fleksibilnijim radnim vremenom.
Zanimljivo je da je upravo mogućnost rada na daljinu dodatno promijenila odnos između mjesta stanovanja i zaposlenja. Istraživanje provedeno među uredskim radnicima u poljskim gradovima pokazalo je da su način putovanja na posao, dob i doživljaj produktivnosti povezani sa željom za preseljenjem u predgrađa kada je rad od kuće moguć.
Nije svaka želja za otkazom znak da trebamo dati otkaz
Ovdje ipak vrijedi biti oprezan. Godišnji odmor stvara vrlo specifične uvjete i nije dobro donositi velike životne odluke samo zato što nam je prvi radni dan nakon povratka bio užasan.
Godišnji odmor zato ponekad nije samo pauza od života koji vodimo. On je prilika da ga pogledamo izvana.
Umjesto pitanja Treba li mi novi posao?, korisnije je pitati se što mi točno na sadašnjem poslu više ne odgovara.
Je li problem plaća? Radno vrijeme? Odnos s nadređenima? Nedostatak mogućnosti napredovanja? Previše ljudi oko nas? Premalo ljudi? Putovanje do posla? Osjećaj da posao nema nikakav smisao?
Ako možemo precizno imenovati problem, lakše ćemo pronaći rješenje. Ponekad je dovoljno promijeniti radno mjesto unutar iste struke. Ponekad je potrebno promijeniti poslodavca, a nekada je upravo promjena profesije ono što već dugo odgađamo.
Jednako vrijedi i za preseljenje. Treba se zapitati što nam na trenutnoj lokaciji ne odgovara te može li se to ikako promijeniti bez velikih odluka.
Kako znati da nije riječ samo o trenutnom nezadovoljstvu?
Jedan loš ponedjeljak nije dovoljan razlog za velike odluke. Postoje, međutim, znakovi koje vrijedi primijetiti.
Ako se nakon svakog godišnjeg odmora javlja snažan osjećaj da ne želite nastaviti istim putem, ako vas posao mjesecima prije godišnjeg iscrpljuje, ako vam je teško pronaći bilo što pozitivno u radnoj svakodnevici ili već dugo maštate o drugom životu, problem vjerojatno nije samo povratak s odmora.
U tom slučaju godišnji odmor nije stvorio nezadovoljstvo, nego ga je učinio dovoljno vidljivim.
