Iako smo zagazili duboko u 21. stoljeće, mentalno zdravlje još je uvijek nešto o čemu se nerado govori, nešto što ćemo, u slučaju da bolujemo od čega, teško priznati čak i najbližima, a kamoli široj okolini. Kada je pak u pitanju mentalno zdravlje djece, situacija je još složenija.

Zavirimo li u dječje slikovnice, priče ili romane, vrlo malen broj njih govori o važnosti mentalnog ili psihičkog zdravlja.

Postoje terapeutske i problemske slikovnice koje govore o osjećajima i njihovu razumijevanju, no gotovo da na prste možemo nabrojiti one u kojima se spominje odlazak psihologu ili psihijatru, odnosno osobi koja nam može pomoći onda kada nam je najteže u životu.

Što se tiče nastavnih planova i programa za osnovne i srednje škole, situacija ni tu nije mnogo bolja. Osim na nastavnim satima Psihologije u srednjoj školi, koju i nemaju učenici svih usmjerenja, te radionica koje organiziraju pedagozi i psiholozi u pojedinim školama, govora o mentalnom zdravlju nema u izobilju.

Ipak, ne može se poreći da školski psiholozi zaista daju sve od sebe, no to zavisi od škole do škole.

80 tisuća djece u Hrvatskoj pati od nekog psihičkog poremećaja

Irena Šestak, školska psihologinja s dugogodišnjim iskustvom rada, pojasnila nam je kako ona pristupa problemu učenja o mentalnom zdravlju.

Držim predavanja u svakom razredu tijekom nastavne godine, u nekim razredima sukladno dogovoru s razrednicima i aktualnoj problematici i više puta. Teme biram sukladno dobi djeteta, a neke su od tema: važnost pravilne prehrane, samopoštovanje i slika o sebi, ovisnosti, poremećaji u prehrani, empatija, kako pokazati ljutnju na dobar način, depresivnost u djece i druge. Provode se i radionice i iz Zdravstvenog odgoja, a uključeni smo i u projekt Trening životnih vještina na razini Međimurske županije, govori nam.

Upozorava i na to da nije dovoljno da samo stručni suradnici rade s djecom, nego da u to moraju biti uključeni i roditelji.

Često držim i predavanja u skladu s aktualnim događanjima u školi, a tu napose ističem roditeljske odgojne stilove. Način na koji roditelj odgaja dijete iznimno je važan čimbenik očuvanja mentalnog zdravlja djece, pri čemu je najbolje posegnuti za autoritativnim stilom. To je stil koji prati i odgovara na emocionalne potrebe djece, no ipak postavlja potrebne granice i ograničenja. Također ih savjetujem i kako uopće razgovarati s djecom, kako aktivno provoditi kvalitetno vrijeme s njima, kako im reći za rastavu, bolest i slično.

Odgoj Izazovi roditeljstva: Složene situacije pokušajte riješiti "ja" porukama

Upravo su roditelji ključna karika u mentalnom zdravlju djeteta. Uzalud sve radionice koje djeca slušaju u školi ako kod kuće nailaze na nerazumijevanje, trpanje problema "pod tepih" i pretvaranje da je sve u obitelji u najboljem redu, čak i kada to nije tako.

Što kada dođe do ozbiljnih psihičkih poremećaja?

Problemi u obitelji i školske situacije svakako mogu pripomoći razvoju psihičkih poremećaja koji nadilaze izloženost vršnjačkom nasilju, probleme sa sramežljivošću, borbom s kilogramima, narušenu sliku o svome tijelu ili manjak samopouzdanja.

Čak i tada ima rješenja, no treba imati na umu da je riječ o iznimno složenoj i ozbiljnoj situaciji koja zahtijeva delikatno postupanje. Dijagnosticira li se tijekom života djeteta neki od psihičkih poremećaja, nužna je podrška obitelji, kao i zapravo 24-satna briga, da bi se postigli napretci u liječenju.

Područje dječje psihijatrije relativno je nova grana medicine, koja je za mnoge još uvijek kontroverzno pitanje. Vrijeme djetinjstva smatra se nevinim i sretnim, no, nažalost, za određeni broj djece to nije tako.

Prema navodima iz Liječničkih novina, (br. 177, ožujak 2019.), čak 10 posto djece u Hrvatskoj, odnosno njih 80 tisuća, pati od nekog od psihičkih poremećaja.

Tu se najčešće ubrajaju anksiozni poremećaji, poremećaji kontrole pulsa, zlouporaba ili ovisnost o tvarima te poremećaji raspoloženja. Anksiozni poremećaji i poremećaji kontrole pulsa mogu se javiti već u dobi od 11 godina, što zvuči zastrašujuće.

Bolest ne staje čarobno s punoljetnošću, nego se i, ako se na vrijeme ne liječi, prenosi u odraslu dob.

I upravo je zato krajnje vrijeme da se osvijesti važnost učenja o mentalnom zdravlju, za koje se često čini da je posljednje na listi prioriteta.

Psiholozi i pedagozi svakako se trude, obilježavaju tjedne psihologije i razne druge manifestacije, no ako kao društvo ne upijemo ono što nam govore i to zaista ne primijenimo na sebe i svoju djecu, budućnost ne izgleda sjajno.

Način odgoja ima presudnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja djeteta

Krajnje je vrijeme da prestanemo paziti samo na svoj ili djetetov izgled, na ocjene i nizanje školskih uspjeha, na bezbrojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, na organizaciju pretjerano skupih dječjih rođendana, na donošenje najboljeg poklona na taj isti rođendan te pogledamo ono što je zaista važno – mentalno zdravlje.

Primijetite li da je dijete depresivno, sumnjate li da koristi neka od opojnih sredstava, vidite da je vječno samo, da iz škole dolazi uplakano, da mu odlazak u školu predstavlja veliki stres, da se boji određenih osoba koje poznajete, vrijeme je da upalite alarm.
Svakako potražite pomoć školskih psihologa, a oni će vas uputiti na daljnje liječenje bude li ono potrebno.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju