Vlakna, proteini, vitamini, C, K te vitamini B kompleksa, kalcij, kalij, mangan, magnezij jako su važni za zdravo funkcioniranje svakog organizma.
A rabarbara ih je prepuna. Također, bogat je izvor polifenola flavonoida kao što su beta karoten, lutein, zeaksantin.
Za što je sve dobra rabarbara?
1. Za mršavljenje: Niskokalorična; 100 grama rabarabare ima samo 21 kaloriju zato se preporuča svima koji se bore sa viškom kilograma. Također, ubrzava metabolizam što uvelike utječe na odražavanje željenje tjelesne težine.
'Rabarbara se najčešće nasjecka na komadiće široke 2,5 centimetra te se kuha u vodi s dodatkom šećera'
2. Kod bolesti srca i krvnih žila: Rabarbara ima neznatne količine masti i kolesterola. Dapače, može povećati količinu tzv. dobrog kolesterola u tijelu. Tu su i antioksidansi koji sprečavaju djelovanje slobodnih radikala i rizik od srčanih oboljenja.
3. Probava: Rabarbara odlično djeluje na probavni trakt. Već odavno se koristi kao laksativ, lijek protiv zatvora. A u manjim dozama može izliječiti i proljev.
4. U borbi protiv Alzheimerove bolesti: Najvažniji vitamin u rabarbari je često zanemarivani vitamin K koji je odgovoran za neurološko zdravlje, stimulira kognitivne aktivnosti mozga i time umanjuje simptome Alzheimerove bolesti. U kombinaciji s kalcijem pozitivno utječe i na zdravlje kostiju.
5. Cirkulacija: Elementi u tragovima, bakar i željezo, potiču proizvodnju crvenih krvnih stanica.
6. U borbi protiv raka dojke: Bogata je polifenolima - spojevima koji su poznati po svom djelovanju na stanice raka. Razina polifenola u rabarbari drastično se povećava ako ju ispečete.'Vlakna, proteini, vitamini, C, K te vitamini B kompleksa, kalcij, kalij, mangan, magnezij jako su važni za zdravo funkcioniranje svakog organizma. A rabarbara ih je prepuna'
Kad naraste, rabarbara ima velike, tamnozelene listove na 15 - 30 cm dugim peteljkama koje se jedine koriste za jelo. Listovi nisu jestivi jer sadrže oksalnu kiselinu.
Iako je u našim krajevima već gotovo zaboravljena, u zemljama poput SAD-a, Velike Britanije i skandinavskim zemljama prava je gastronomska zvijezda. Iako joj sezona traje od travnja do lipnja, kako smo i prije naveli, jako se lako uzgaja u plastenicima pa je ustvari dostupna tijekom cijele godine.
Ova višegodišnja biljka raste 30 godina, iako je preporuka da ju se zamijeni novima nakon 10. Jede se sirova, ukuhana u kompotu, u džemovima, ušećerena, u pitama te u umacima uz mesna jela.
Prije kuhanja sa stabljike se odstrane vanjska tvrda vlakna.
Rabarbara se najčešće nasjecka na komadiće široke 2,5 centimetra te se kuha u vodi s dodatkom šećera.
Na kilogram rabarbare dodaje se jedna do jedna i pol šalica šećera.
Komadići rabarbare kuhaju se dok ne omekšaju, a mogu se i pirjati u tavi s debelim dnom bez dodavanja vode, tako da se rabarbara kuha u vlastitom soku.
