Zbog količine zasićenih masti i kolesterola svinjska mast dugo se smatrala opasnom po zdravlje, no dokazano i potvrđeno od strane brojnih stručnjaka kako je margarin, koji je godinama bio zamjena masti, opasniji i štetniji po ljudsko zdravlje.
Margarin naime sadrži tvari sintetskog porijekla, transmasne kiseline koje su daleko štetnije od masti jer podižu razinu lošeg LDL kolesterola, a snižavaju razinu dobrog HDL kolesterola. . Svinjska mast dokazano sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D koji je važan za apsorpciju kalcija.
1. Svinjska mast po svom sastavu je 40 posto zasićena masnoća, za usporedbu kokosovo ulje je 85 posto zasićena mast. Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim nivoom lošeg holesterola. U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego primjerice u maslacu.
2. Svinjska mast ima vrlo visoku točku vrelišta, točnije svoju strukturu ne mijenja i prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzija. Stoga namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica poput maslaca prženjem povećavaju.
Naravno pržena hrana se ne preporuča konzumirati u velikim količinama, no kada to i radite najbolja opcija za podlogu prženja je mast koja će hrani dati i onaj poseban okus kakav pamtimo iz tanjura naših baka.
3. Masnoće iz masti imaju svoje prednosti i dokazano je kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, naravno u znatno smanjenoj količini negoli su je koristili naši stari.
Mast sadrži kalorije, ali istraživanja su potvrdila kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži odjećaj sitosti, a prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju i pomažu apsorpciju vitamina. Svinjska mast dokazano sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D bitan za apsorpciju kalcija.
