Alegijski rinitis (AR) ili peludna hunjavica je jedna od najčešćih bolesti suvremenog čovjeka. Prema statistikama EU kojoj od nedavno i mi pripadamo, 22,7% stanovnika ima alergijski rinitis. U različitim državama EU taj broj varira od 28,5% u Belgiji, do 16,9% u Italiji, a prema djelomičnim podacima koje sada imamo, u Hrvatskoj je situacija otprilike kao u susjednoj Italiji. Važnost alergijskog rinitisa je time veća što je ta bolest često udružena s drugim bolestima kao što su astma, kronična upala sinusa, češće upale gornjih dišnih putova, upale srednjeg uha i nosna polipoza.
S obzirom na mogućnost kontakta s određenim alergenom, alergijski rinitis se dijeli na sezonski i cjelogodišnji. Oni koji nastaju zbog izloženosti peludima su sezonski, a oni koji su vezani uz izloženost grinjama u kućnoj prašini i gljivicama su cjelogodišnji. Premda bi se moglo misliti da se sezonski javljaju u nekom kratkom razdoblju, treba podsjetiti da period polenacije u Hrvatskoj traje gotovo cijelu godinu, od siječnja kada počinje cvjetati ljeska, pa sve do studenog kada prestaje cvjetati ambrozija.
Mnogo toga dobrog, ali i mnogo lošeg je iz Amerike došlo u Europu. Što se tiče alergije, svakako loš „američki poklon“ je ambrozija koja je 1860. godine s pošiljkama sjemena prenesena na naš kontinent. Zbog izrazito dobre reprodukcijske sposobnosti ambrozija se je vrlo brzo raširila po cijeloj Europi, a područje Hrvatske i susjednih zemalja je jedno od ambrozijom najbogatijih svjetskih predjela.
Problematičnost ambrozije je u njenoj peludi, koja je jedan od najjačih alergena uopće. Druga loša karakteristika ove biljke je što cvjeta vrlo dugo, od kraja srpnja pa sve do studenoga. Zbog te dvije značajke ambrozije, simptomi alergijskih bolesti dišnih putova, alergijskog rinitisa i alergijske astme su vrlo izraženi i dugotrajni. Nakon kontakta sluznice nosa i peludi ambrozije u alergičara, nastaje alergijski rinitis ili peludna hunjavica. Kliničku sliku karakterizira začepljenost nosa, obilno curenje nosa, napadaji kihanja, svrbeža nosa i očiju, a u bolesnika s astmom nastaje otežano i piskajuće disanje i kašalj.
Liječenje se sastoji od različitih mjera. Prvo je izbjegavanje alergena, koliko je to moguće. U tome nam pomažu peludne prognoze. Drugo je liječenje koje se provodi lijekovima od kojih su najznačajniji antihistaminici i intranazalni kortikosteroidi. I treće, nešto što povezuje prvo i drugo je higijena sluznice nosa kojom se mehanički čisti sluznicu od alergena ili ju štiti od prodora alergena s površine u dubinu i na taj način sprječava početak alegijske upale i razvoj simptoma alergijskog rinitisa.
Nova perspektiva u higijeni nosne sluznice u bolesnika s peludnom hunjavicom je Aqua Maris Ektoin.
Aqua Maris® Ektoin sprej za nos na siguran i učinkovit način ublažava simptome alergijskog rinitisa i podupire proces regeneracije nosne sluznice. Ektoin štiti i stabilizira membrane stvarajući na nosnoj sluznici zaštitni film patentiranog naziva Ectoin®-Hydro-Complex koji sprječava doticaj alergena i iritansa sa stanicama sluznice nosa i time ublažava alergijsku reakciju.
Aqua Maris Ektoin sprej ne sadrži aditive i konzervanse, 100% prirodan proizvod, klinički dokazane učinkovitosti, prikladan za djecu i najosjetljivije pacijente!
Prof.dr.sc. Tomislav Baudoin
Predsjednik Rinološke sekcije Hrvatskog društva za ORL i kirurgiju glave i vrata
