Hrvati su prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije deveta najdeblja nacija u svijetu. Dvije trećine pušača smatra da bi njihovu zdravlju pridonio prestanak pušenja, stres se navodi kao najveći zdravstveni problem, a odlazak liječniku je na dnu ljestvice

Istraživanje GfK o zdravlju pokazalo je da Hrvati u većini misle da bi zdravlje mogli poboljšati vježbanjem, 36 posto, zdravijom prehranom, 29 posto i smanjenjem stresa, 24 posto.

U istraživanju GfK provedenom na 800 ispitanika starijih od 15 godina, oko 19 posto ispitanika ili oko dvije trećine pušača smatra da bi njihovu zdravlju pridonio prestanak pušenja, 17 posto smanjenje kilograma, kod 16 posto pijenje više vode, 15 posto misli da ima za zdravlje treba manje nezdrave hrane, a 12 posto više sna.

Posjet liječniku je na dnu ljestvice

Uzimanje vitamina, minerala i lijekova te češći posjet liječniku nalaze se u donjem dijelu liste odgovora što, zaključuju istraživači, ukazuje na to da smo ipak svjesni da za svoje zdravlje mnogo toga možemo učiniti sami i to bez većih financijskih izdataka.

Istraživanja pokazuju da se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobrog mentalnog osjećaja koji se još može opisati kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti, sreće. Stoga, ne čudi da se manifestacije i jednog i drugog navode među tri najčešća odgovora hrvatskih građana na pitanje što bi sve mogli poduzeti kako bi što više poboljšali svoje zdravlje.

Žene češće vježbaju

Žene se, češće od muškaraca, odlučuju za vježbanje, pijenje vode i više spavanja, a muškarci navode da bi trebali manje raditi. I žene i muškarci smatraju da bi trebali smanjiti količinu stresa koji svakodnevno proživljavaju.

Najmlađa ispitana dobna skupina, od 18 do 24 godine, češće nego ostale dobne skupine navodi da bi za poboljšanje svoga zdravlja trebali piti manje alkohola i više vode.(Hina)

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju