Sindrom kompjuterskog vida, medicinsko stanje uzrokovano mnogobrojnim satima provedenima za računalnim monitorom ili pred bilo kojim elektronskim uređajem poput mobitela ili TV ekrana. Kako se ne bi pretvorio u ozbiljniji zdravstveni problem potrebno je pripaziti na nekoliko faktora

Ako dnevno provedete ispred monitora više od tri sata, moguće je da u izvjesnoj mjeri patite od takozvanog 'sindromom kompjuterskog vida'.

Ovaj sindrom izaziva umor, ponekad glavobolje, bolove u vratu i leđima, kao i poremećaje vida kao što su dvostruka slika i povremeno zamućenje vida. U tom se slučaju ne radi o oštećenju vida, niti o bolestima poput glaukoma ili dijabetesne retinopatije već o isušenju površine oko i zamoru od napora fokusiranja.

Problem nastaje kada osoba ispred računalnog ekrana zbog udubljenosti ili koncentriranja ne trepće onoliko koliko bi trebalo.

Znanstvenici tvrde da sindrom kompjuterskog vida može izazvati nisku produktivnost kod odraslih i probleme s učenjem, kao i lošije ocjene u školi kada su djeca u pitanju.

Gledanje ekrana je drugačije od gledanja tiskanog materijala. Kako tiskovine imaju veći kontrast oku je znatno teže fokusirati se na kompjutorski ekran. Taj je problem sve češći kod djece kod koje se zbog pretjeranog rada na malim uređajima s ekranom razvija kratkovidnost zbog.

Olakšanje prilikom rada za računalom mogle bi biti 'radne' naočale na kojima se umjesto uobičajene dioptrije za gledanje na daljinu u gornjem dijelu stakla dioptrije postave točno prilagođene gledanju kompjutera na gornji dio stakla.

Također se preporučuje korištenje 'umjetnih suza', kapljica za vlaženje oka, te prekidanje rada svakih petnaestak minuta kako bi se gledalo u daljinu.

>> Zbog računala jedemo više slatkiša

Uz to je bitna i visina kompjuterskog ekrana, koji treba biti postavljen oko deset centimetara ispod linije vida, dok gledanje prema gore pri radu za računalom nikako nije preporučljivo.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju