Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Zdravlje & prehrana

Spadate i i vi u skupinu pretilih Hrvata?

22-11-2011 Piše Zadovoljna
komentari

Pretilost postaje najveća bolest današnjice. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 1,46 milijardi ljudi u svijetu pati od prekomjerne tjelesne mase, dok ih je 500 milijuna pretilo. S istim se problemom bore i Hrvati. Spadate li i vi u ovu skupinu?

Iako možda na prvu ne izgledate kao osoba koja ima poteškoća zbog viška kilograma, visoki postotak masnog tkiva u organizmu koji se na prvu možda i ne primijeti može prouzročiti zdravstvene poteškoće.

U trendu Ulična moda u centru Zagreba - 14 I obožavane natikače Trudnica sa zagrebačke špice: Goli trbuh i negliže-suknja za izdanje koje prkosi vrućinama Kći Ive Majoli na eventu u Splitu povodom proslave 250 godina neovisnosti SAD-a - 4 Savršena za ljeto Mia Marić: Kći Ive Majoli u bijeloj haljinici koja je oličenje mladenačke elegancije Elegantno izdanje sa zagrebačke špice PREDIVNA! Ovo je jedna od najljepših haljina sa zagrebačke špice, dama koja je nosi izgleda kao iz bajke

Masnoća pritišće organe i taloži se u krvnim žilama što je ona veća, veća je i mogućnost pojave kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

Više od 20 posto Hrvata ima upravo spomenute simptome. Najnoviji podaci svjetske zdravstvene organizacije Hrvate svrstavaju na visoko 9. mjesto u svijetu po pretilosti. Iako ovi podaci nisu nimalo laskavi, ono što najviše zabrinjava je činjenica da se pretilost povećala i kod djece. Čak 12 posto školske djece ima povećanu tjelesnu masu, a pet posto ih je pretilo.



No diljem lijepe naše prehrambene navike se značajno razlikuju pa i rezultati istraživanja pokazuju različite podatke.
Tako u Slavoniji živi najviše pretilih osoba i djece, a najosvješteniji su primorci koji u svojoj svakodnevnoj prehrani imaju uvrštenu ribu što je vrlo zdrava namirnica koju bi trebalo redovito jesti te maslinovo ulje.

>> Stres zbog egzistencije je krivac za pretilost

>> Bojite li se svoje vage?

Osim fizičke aktivnosti koja bi trebala biti dio našeg života potrebno je kombinirati različite namirnice i pravilno dozirati obroke:

- Tri glavna i dva međuobroka optimalna je količina dnevnog unosa hrane

-Jedite umjerene obroke i ono što stavite jednom na tanjur najčešće je dovoljna količina

- Doručak bi trebao biti najranije pola sata nakon buđenja

- Međuobroci bi se trebali sastojati od voća ili mliječnih proizvoda poput sira ili jogurta

- Ručak bi trebao biti šaren. Polovica tanjura treba biti rezervirana za povrće, jedna četvrtina bjelančevine poput sira, mesa, ribe i jaja, a druga četvrtina rižu, žitarice ili kruh.