U studiji koju je objavio časopis Economics and Human Biology, istraživači s Oxfordskog sveučilišta zaključili su da su Amerikanci i Britanci skloniji pretilosti od Norvežana i Šveđana i ocijenili da stres u kompetitivnom društvenom sustavu bez snažne socijalne zaštite može ponukati ljude na prejedanje.
Ekipa profesora Avnera Offera usporedila je 11 razvijenih zemalja i zaključila da zemlje s liberalnim tržišnim režimom, s jakim tržišnim poticajima i razmjerno slabim sustavom socijalne zaštite, imaju u prosjeku za trećinu više pretilih.
Usporedbom četiriju 'liberalnih tržišta' u zemljama engleskog govornog područja - Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Kanadi i Australiji - sa sedam razmjerno bogatih europskih zemalja koje već tradicionalno imaju snažnu socijalnu zaštitu - Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Norveška, Španjolska i Švedska - ekipa je zaključila da je gospodarska nesigurnost snažno povezana sa stupnjem pretilosti.
Pretilost u većim razmjerima od 1980.-ih
Zemlje s višom razinom sigurnosti posla i prihoda povezuju se s nižom razinom pretilosti, rekli su znanstvenici. Offer također ističe da je pretilost počela poprimati velike razmjere u 1980-im, u vrijeme rasta tržišnog liberalizma u zemljama engleskog govornog područja.
Rast pretilosti u razvijenim društvima često se pripisivao sve većoj ponudi jeftine, dostupne, visokoenergetske brze hrane - pojavi poznatoj pod nazivom 'fast food shock' - ali je Offerova ekipa ocijenila da je egzistencijalna nesigurnost zbog gospodarskih utjecaja snažnija.
Offerovi su suradnici izračunali da dostupnost brze hrane ima upola manji učinak na prevalenciju pretilosti od posljedica gospodarske nesigurnosti. 'Otkrili smo da nesigurnost najsnažnije utječe na stupanj pretilosti', zaključili su znanstvenici u studiji. (Hina)
