Plava, smeđa, crvena - može biti bilo koje boje koju poželite. No što nam je o njoj poznato osim da će, ako je ošišamo, opet narasti? Doznajte što sve kosa zna o nama!

Za razliku od krapinskog pračovjeka, kosu nosimo samo na glavi, a dlake tek ponegdje na tijelu. Ona raste oko 0,4 milimetra na dan, dok dlake na tijelu rastu sporije - 0,2 milimetra na dan. Ali znanstvenici i medicina i dalje ne znaju odgovor na pitanje zašto je to tako. Pretpostavlja se da štiti mozak od pregrijavanja.

Doduše mi o njoj promišljamo tek iz estetskih razloga. Kosa je građena od keratina, odnosno mrtvih stanica površinske kože i baš zbog takve građe ne boli kada je šišamo. Ali zato zbog folikula, potkožnog mjesta iz kojeg raste, iako je mrtva, može reći puno toga o našem organizmu. Krvna slika daje trenutačno stanje, a kosa pamti.

>> Što kosa otkriva o našem karakteru?

>> 10 frizura koje nitko nije nadmašio

Tako će primjerice teške metale kojima se izlažemo tijekom života folikul kose pamtiti čak i 20 godina. Oni se talože u organizmu, a iz krvi se brzo pročiste, tako da ih je teško vidjeti u krvnoj slici.

Frizerima tijekom karijere kroz ruke prolaze stotine i stotine tisuća vlasi kose, a zapravo jedno svojstvo kose i omogućava tu profesiju - to je elastičnost. A kvaliteta, debljina i boja kose ovise o količini pigmenta i broju zračnih mjehurića koji se nalaze u vlasi.

Kosu možete i unovčiti, jer se vlasulje koje izgledaju prirodno izrađuju isključivo od prave kose.

Pa se zato, kada starimo, događaju promjene i s kosom. Nakupljaju se mali mjehurići zraka i obijaju svjetlost pa kosa izgleda kao da nema pigmenta. I tu dolazimo do problema broj jedan - otpadanja.

Vlasi kose imaju svoj životni vijek od oko 7 godina, kod mlađih ljudi, sa starenjem se skraćuje. U svom životnom vijeku kosa prolazi kroz tri faze. To su anagena faza, odnosno faza rasta koja traje dvije do 6 godina. Zatim katagena faza, odnosno faza mirovanja koja traje samo dva tjedna. I posljednja telogena, odnosno faza ispadanja koja traje oko 3 mjeseca, stara vlas pada, a zamjenjuje je nova.

'Potrebna je dobra opskrbljenost željezom da bi ta kosa mogla rasti, ukoliko se u organizmu dogodi poremećaj koji akutno usporava metabolizam tada dolazi do akutnog i naglog padanja kose', kaže dermatovenerolog dr. Lončarić.
Normalna količina opadanja kose je 100 vlasi na dan. A kada već pada i kada je već šišamo, zašto je ne bismo iskoristili za plemenitu svrhu? Kosa je naime odlična u čišćenju naftnih mrlja.

Kosu možete i unovčiti, jer se vlasulje koje izgledaju prirodno izrađuju isključivo od prave kose. Ali nije svaka kosa kandidat za vlasulju, o tome će ovisiti i cijena.

Česti su i mitovi o kosi - kosa koja padne pri pranju pala bi i ovako i onako, tako da često pranje kose ne može dovesti do pojačanog opadanja kose kao što se misli. Ako se često šiša neće brže rasti, isto kao što dlake na tijelu neće postati deblje zato što ih brijemo. One se jednostavno zadebljavaju godinama. A boja za kosu srećom ne može oštetiti korijen, već samo stabljiku kose, to se rješava šišanjem.

Obojena ili ne i nakon smrti, uz kosti, ostaje materijal koji se najsporije razgrađuje. A za života služi kao ukras, ali i svjedok o načinu života i otkriva što smo naslijedili od naše obitelji. Ta čudnovata kosa.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju