Naime, redovito srčano smijanje smanjuje razinu stresa, snižava visok krvni tlak zbog činjenice što se iskrenim smijehom događaju duboki udisaji koji dovode više kisika do krvnih žila te značajno poboljšava naš imunitet.
Osim toga, znanstvenici su dokazali da ne utječe samo na kvalitetu života, nego ga i značajno produžava.
Prvo istraživanje o poveznici smijeha i duljeg života napravili su znanstvenici sa Sveučilišta Wayne u Michiganu, a rezultati su predstavljeni u Psychological Science. Oni su uspoređivali 230 fotografija profesionalnih igrača bejzbola koje su bile napravljene davne 1952. Iza svake fotografije bili su podaci iz igračeva života, postignuti rezultati, kao i bračno stanje.
Iskreno smijanje može se naučiti. S vremenom će vam prijeći u naviku.
Fotografije su podijelili u nekoliko kategorija te izdvojili one igrače koji se uopće ne smiju, koji se djelomično smiju, one kod kojih su u smijeh uključeni mišići čeljusti, odnosno bore su im se pojavile samo oko usana, te one kod kojih su u smijeh uključeni baš svi mišići lica.
Potom su fotografije uspoređivali sa životnim vijekom pojedinog igrača. U trenutku provođenja istraživanja od 230 igrača pokojnih ih je bilo 184, a oni koji se na fotografija nisu uopće smijali živjeli su u prosjeku 72,9 godine. Kod onih koji su se djelomično smijali, uočena je prosječna životna dob od 75 godina, dok je kod onih igrača koji su se iskreno smijali i u to uključivali sve mišiće lica prosječna dob 79,9 godina, što je punih sedam godina više nego kod njihovih suigrača kod kojih je smijeh izostajao u svakodnevnom životu.
Taj iskreni, zarazni osmijeh u znanosti je postao poznat kao tzv. Duchenne osmijeh, nazvan tako prema znanstveniku iz 19. stoljeća koji je prvi opisao smijeh u koji su uključeni baš svi mišići lica.
Dakako, bilo je i onih koji su propitkivali metodu praćenja osmijeha na fotografijama i tvrdili da se na temelju toga ne može opisati istinska sreća, no činjenica je da su oni igrači koji su se trudili smijati bili i prihvaćeniji u društvu, a to je, smatraju znanstvenici, još jedna činjenica koju treba uzeti u obzir kada je riječ o Duchenne osmijehu.
Osim američkih, prednosti smijeha uočili su i norveški znanstvenici koji su 2006. godine došli do zaključka o tome da su kod osoba koje se redovito smiju čak 30 posto veće šanse za oporavak kod ozbiljnih bolesti ili iznenadnih stanja poput srčanog infarkta.
Smijanje se može naučiti
Iako sve ovo, kao i ranije navedene prednosti smijeha, zvuči obećavajuće, činjenica je da se ne možemo promijeniti od danas do sutra. No dobra je vijest ta što se Duchenne smijeh ili iskreni osmijeh može naučiti prakticirati.
Iskreni smijeh naziva se Duchanne smijeh prema znanstveniku koji je prvi opisao sve njegove fizičke komponente.
Prije svega, važno je biti svjestan toga da radimo na sebi i svome nastojanju boljeg smijeha s ciljem poboljšavanja opće zdravstvene slike, a time i dugovječnijeg života. Potom pak kreću vježbe. Jedna od vježbi koju često provode i glumci ili pak se provodi na radionicama govorništva te čak i na terapijama smijehom iskazivanje je dubokog, glasnog, srčanog smijeha.
Naprosto se počnite glasno smijati bez razloga (dakako, u privatnosti svog doma) uz izgovaranje glasova he, he, he. U svega nekoliko sekundi, organizam će to prepoznati kao pravi, neiscenirani smijeh. S vremenom će vam to prijeći u naviku te ćete sami sebe uhvatiti kako se češće i iskrenije smijete.
U vrijeme darivanja pak darujte svoj osmijeh i drugima. Naprosto se nasmiješite strancu bez razloga i uljepšajte mu dan. Bilo da je riječ o starijoj ženi koja prodaje cvijeće, beskućniku, kolegi s kojim ste jedva razmijenili koju rečenicu ili prodavačici u pekari, darujte im široki osmijeh. I sebi i njima produžit ćete život.
Pročitajte i o pet stvari koje će vam odmah vratiti osmijeh na lice, kao i pet zanimljivih činjenica o smijehu koje možda niste znali.
