Ako jedemo slatko, imat ćemo još veću potrebu za šećerom. Zašto je to tako i kako možemo prekinuti začarani krug?
Istraživanja pokazuju da možemo postati biološki ovisni o šećeru, baš kao i o drugim tvarima poput droga ili alkohola, što bi moglo objasniti zašto je statistika o konzumaciji šećera toliko šokantna.
Naime, istraživanje sa Sveučilišta California u San Franciscu objašnjava da preporučena dnevna konzumacija šećera ne bi smjela biti veća od šest žličica, odnosno 25 grama. Međutim, toga se vrlo teško držati jer se danas šećer nalazi u svemu, pa i u onim namirnicama u kojima ga na prvu ne bismo očekivali, poput tjestenine ili umaka od rajčice. Zato prosječna osoba dnevno unese i do 80 grama šećera.
Srećom, rafinirani šećer nije neophodan. Može se ukloniti iz naše prehrane, umova i kuhinjskih ormarića uz malo svjesnog truda i pravilnu mješavinu hranjivih namirnica kako bismo bili siti i zadovoljni. Samo smo naizgled programirani da žudimo za šećerom, a da bismo se resetirali, nužna je detoksikacija od šećera – namjerni napor da se iz naše prehrane ukloni što više šećera.
Zašto osjećamo toliku potrebu za šećerom?
Naša biološka ovisnost o šećeru dolazi od primitivnih neurokemijskih centara za nagradu u našem mozgu koji "svijetle" kada konzumiramo šećer. Ovi centri nagrađivanja nekada su nam pomagali održati nas na životu signalizirajući našim tijelima da moramo jesti više šećera kako bismo nagomilali masnoću i ostali živi kada je hrane bilo malo.
Za razliku od naših davnih predaka, hranu imamo uglavnom u izobilju, no naša su tijela još uvijek programirana tako da šećer vidimo kao "spas".
Kako bi trebao izgledati dan bez šećera?
Međutim, šećer iz voća koji su jeli naši preci i rafinirani industrijski šećer koji je danas dostupan dvije su potpuno različite stvari. Dok nam šećer iz voća treba, rafinirani čini loše našem tijelu, a može dovesti i do dijabetesa, ne samo estetskih problema.
Srećom, svoje tijelo možemo programirati tako da više ne žudi za rafiniranim šećerom.
Potreba za slatkim ostala je iz vremena naših predaka koji su ga trebali da prežive.
Evo kako i što jesti. Donosimo primjer jednog dana.
- DORUČAK
Promjene treba uvoditi postupno, a sve počinje prvim obrokom u danu.
Ujutro se usredotočite na hranu koja sadrži visokokvalitetne bjelančevine i zdrave masti jer će vas ta hrana dulje držati sitima i suzbiti žudnju za slatkim, ali će vam dati energiju.
Brzinski obrok koji sadrži sve to su jaja pečena na kokosovom ulju ili običan jogurt u koji se dodaju zobene pahuljice te chia ili druge sjemenke (bučine ili suncokretove, na primjer).
- RUČAK
Za ručak nastavite s kombinacijom proteina, vlakana i zdravih masti. Najbolji način za detoksikaciju od šećera je da se pobrinete da konzumirate proteine i zdrave masti.
Proteini će vas duže držati sitima i također mogu pomoći u smanjenju žudnje, dok će zdrave masti poput kokosova ulja i avokada pomoći u stabilizaciji šećera u krvi i dati vam energiju koja vam je potrebna za vaš dan.
Pokušajte pripremiti šarenu salatu s grahom, kvinojom ili lećom, prelivenu maslinovim uljem. Sadrži hranjive tvari koje vaše tijelo treba i dat će vam energiju za cijelo poslijepodne.
Također, nemojte zaboraviti provjeriti koliko ste vode popili danas. Često se čežnja za slatkim i glad brkaju s dehidracijom, pa svakako imajte kraj sebe bočicu vode, bez dodatnih sladila i pojačivača okusa.
- VEČERA
Večera bi ponovno trebala biti na bazi povrća te uključivati proteine i zdrave masti. Možete uključiti cjelovite žitarice, poput smeđe riže i kvinoje, ali ograničite unos kruha i drugih rafiniranih šećera.
Isprobajte mješavinu pečenog povrća s porcijom divljeg lososa ili tune, avokada i smeđe riže. Također možete posegnuti za rižom, brokulom, rotkvicama ili špinatom.
- MEĐUOBROCI
Ovisno o našim aktivnostima tijekom dana, nekima je potrebno više energije, pa njihov organizam zahtijeva i međuobroke. Možete uvrstiti tvrdo kuhana jaja, zeleni smoothie, obični jogurt s bobičastim voćem, svježi sir, povrće, humus i slično.
PRIPAZITE I NA SKRIVENE ŠEĆERE
Tijekom detoksikacije izbjegavajte grickalice s visokim udjelom šećera ili visoko prerađenu hranu: perece, kolačiće, krekere, čips, pa i žitne pločice, čak i granolu jer sadrži dodane šećere i djelomično hidrogenirana ulja.
I upamtite, pijte što više vode, a iz kave izostavite šećer.