Kako bi se podignula svijet o moždanom udaru kod žena, prije pet godina pokrenuta je javnozdravstvena akcija ''Dan crvenih haljina''. ''Nosi crveno'' glavni je moto te akcije, koja se u Hrvatskoj obilježava prvog petka u veljači.
Zašto baš Dan crvenih haljina?
Simbol kampanje je crvena haljina. Haljina - kao univerzalna slika žene i crvena - kao boja zdravlja, života, ali i upozorenja, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kako bismo što više saznali o tom tihom ubojici, porazgovarali smo s prof. dr. sc. Zdravkom Poljaković, neurologinjom i pročelnicom Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
1. Po čemu se moždani udar razlikuje kod žena u odnosu na muškarce?
Od moždanog udara umire više žena nego muškaraca. Svake godine od moždanog udara umre dvostruko više žena nego od karcinoma dojke. Osim toga, moždani udar kod žena nedovoljno je prepoznat, istražen i liječen.
Svake godine od moždanog udara umre dvostruko više žena, nego od karcinoma dojke.
Primjerice, žene imaju drugačije pokazatelje po kojima mogu zaključiti da se radi o moždanom udaru. Ti pokazatelji su atipični za muškarce. Smetnje u govoru, slabost jedne polovice tijela, poremećaj svijesti – znakovi su moždanog udara koje ćemo češće primijetiti kod ženske populacije, objasnila je prof. Poljaković.
2. Statistika kaže da više žena umire od moždanog udara. Zašto je to tako?
Žene kad dožive moždani udar u prosjeku su starije i bolesnije od muškaraca, pa su zbog toga i rezultati liječenja lošiji.
Ne smijemo zanemariti niti činjenicu da žene zbog lošije skrbi nakon prvog moždanog udara gotovo dvostruko češće dožive ponovljeni moždani udar, koji je u pravilu teži i sa znatno lošijim ishodom, govori prof. Poljaković.
Profesorica Poljaković govori i kako je vrlo važan razlog veće smrtnosti od moždanog udara kod žena socijalne prirode.
Žene češće žive same i češće nakon moždanog udara bivaju smještene u domove ili slične institucije, gdje su izložene i izolaciji od vlastite obitelji i dodatno razvoju depresije, koja ima poguban utjecaj ne samo na kvalitetu života već i na razvoj drugih bolesti ili novi moždani udar.
I na kraju, objašnjava profesorica Poljaković, žene puno češće zanemaruju simptome, a zbog toga često bude prekasno.
3. Koje skupine žena imaju povećani rizik od moždanog udara?
To su na prvom mjestu razdoblja hormonalne (ne)aktivnosti: trudnoća i rano postpartalno razdoblje te menopauza ili pak primjena hormonalne terapije, bilo u generativnom, bilo u menopauzalnom periodu, govori neurologinja Poljaković.
Osim toga, i neke bolesti mogu povećati rizik od moždanog udara, a upravo su te bolesti puno češće kod žena.
Žene daleko češće zanemaruju simptome, a zbog toga često bude prekasno.
Radi se o migreni, upalnim promjenama stijenki velikih krvnih žila ili promjene stijenki krvnih žila mozga, koje dovode do razvoja aneurizmi i krvarenja nakon puknuća aneurizme, objasnila je.
4. Što svaka žena može učiniti za sebe kako bi smanjila rizik od moždanog udara?
Žene znatno rjeđe kontroliraju čimbenike rizika za razvoj moždanog udara. Stoga je jedan od ciljeva ove akcije upozoriti na jednostavne preventivne metode i potrebu njihova redovitog provođenja.
To su već više puta spomenuta kontrola krvnog tlaka, osnovnih laboratorijskih parametara i elektrokardiograma, a pogotovo pokušati promijeniti loše životne navike, savjetuje neurologinja Zdravka Poljaković.
5. Koji su pokazatelji alarm za uzbunu?
Glavno upozorenje, na koje već moramo reagirati jednakim mjerama kao i na sam moždani udar, jesu prolazni neurološki ispadi, od kojih treba spomenuti nemogućnost govora, asimetriju lica, utrnulost odnosno slabost polovice tijela u trajanju od nekoliko minuta ili sati, bez obzira na to nastupaju li ti znakovi zajedno ili izolirano, objasnila je dr. Poljaković.
6. Kakve posljedice može ostaviti moždani udar?
Moždani je udar prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u Hrvatskoj.
Invaliditet može ići od razine potpune nemogućnosti brige za sebe (nemogućnost govora, kontrole mokrenja i stolice, gutanja, odnosno nepokretnost) pa do razine vrlo suptilnih tegoba kao što je poremećaj kognitivnih funkcija, promjene raspoloženja, depresija, ali nažalost i stigmatizacija bolesnika općenito, na čemu pogotovo trebamo poraditi, upozorava prof. Poljakovć.
7. Što biste Vi, kao liječnica, poručili ženama? Kako čuvati svoje zdravlje?
Žene, a posebno majke, imaju tu uređenu naviku sve druge stavljati na prvo mjesto, a tek onda brinuti se o sebi. Glavni cilj ove akcije jest presložiti prioritete u životu i svoje zdravlje staviti na prvo mjesto.
Moždani je udar prvi uzrok invaliditeta i u svijetu i u Hrvatskoj.
Još uvijek je ukorijenjen stav da žena nosi tri kuta kuće, pa se i ona sama tako ponaša, zanemarujući vlastito zdravlje kako bi se pobrinula za svoju obitelj ili posao.
Ova se suštinska promjena na prvom mjestu mora dogoditi u svijesti žene. I poriv 'prvo briga za sve, a onda za mene' pretvoriti u zdravu brigu za vlastito tijelo i vlastito zdravlje bez zanemarivanja i tuđih i vlastitih smetnji, zaključila je profesorica Zdravka Poljaković.