Neplodnost je posljednjih godina sve veći problem. Premda se dob najčešće uzima kao otegotna okolnost, stručnjaci upozoravaju da je sve više mladih muškaraca i žena koji imaju ovaj problem. Ipak, zahvaljujući medicinski potpomognutoj oplodnji (MPO), deseci tisuća obitelji u Hrvatskoj ostvarili su san.
Reporterka Provjerenog Barbara Majstorović donosi priču o dvije žene koje su godinama vodile bitku za roditeljstvo.
Nakon trećeg spontanog pobačaja uzela sam kućnu macu i stavila sliku na Instagram i znam da je bio komentar jedne žene - a bilo bi ti bolje da maziš dijete nego macu, prisjetila se naša kolumnistica Barbara Slade Jagodić.
Meni je ta ideja u glavi bila posebno teška jer radim u vrtiću. I jako mi je teško znalo biti kad bih vidjela pojedince kako se odnose prema svojoj djeci. I mislim si - kako možeš biti takav? Ima ljudi koji bi sve dali na ovom svijetu da imaju dijete, a ti se tako ružno odnosiš prema dvojem djetetu, prisjetila se i Maja Matijašević.
Od neplodnosti pati svaka šesta osoba na Zemlji
Ove godine je izašlo novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije po kojem od neplodnosti pati svaka šesta osoba na Zemlji. Znači 17 posto svih ljudi je neplodno, upozorila je ginekologinja Romana Dmitrović.
I Barbara i Maja su se udale i odlučile imati djecu. No, nikako nisu ostajale trudne. Prolazili su mjeseci, a nije se ništa događalo.
I dok medicina napreduje, tolerancija, razumijevanje i prihvaćanje ipak idu malo sporije.
Ginekologinja Dmitrović napominje da postoji granica nakon koje treba potražiti pomoć - 12 mjeseci nezaštićenih odnosa kod para koji pokušava ostvariti trudnoću.
Kako su prolazile godine, tako je razočaranje bilo sve veće, a vjera u ostvarenje sna o majčinstvu sve manja. Ipak, nada je tinjala.
Bojana Šantić iz udruge Roda kaže kako im se javljaju brojne žene tražeći podršku, informacije o tome kako se postaviti prema okolini kroz proces liječenja i kako se uopće postaviti prema činjenici da im se takav problem događa.
Imamo s jedne strane naslijeđe, neke naslijeđene poruke, mitove, predrasude. Imamo i suvremene poruke koje nam poručuju da bi se trebali ostvariti kao roditelji. Znači, ako ne uspijemo dostići trudnoću da nismo stvarni. Imamo također i poruke da je neplodnost hendikep, govori Šantić.
Slon u prostoriji o kojem se ne priča
Većina parova skriva da su imali ili imaju probleme jer to se doživljava kao neka vrsta neuspjeha.
Nitko ne sugerira da se vlastita intima iznosi na sva zvona, ali mi smo zapravo u drugoj krajnosti danas. I susrećemo i obraćaju nam se žene koje po pet, 10 godina, pa i čitav život nisu nikome od svojih bližnjih uopće rekle da se suočavaju s nekim problemom, upozorava Šantić.
17 posto svih ljudi je neplodno.
Teško je biti usamljen u nekom problemu, lakše ti je kad znaš da nisi sam. Ok, to se događa i drugima, nije ti ok jer i dalje imaš problem. Ali ti je ipak s druge strane lakše da nije ono - zašto samo ja?, govori Barbara Slade Jagodić.
Stigmatizacija okoline dodatan je otežavajući faktor u ovom, za obitelji već jako stresnom, ostvarivanja roditeljstva. Dolazi i do otuđenja i međusobnog okrivljavanja među partnerima.
Neplodnost nije samo ženski problem
Važno je znati kada potražiti pomoć psihologa jer oni puno mogu pomoći u ovim postupcima, napominje Domitrović.
No ponekad ljudi samo osjećaju nelagodu jer nešto što je njima došlo prirodno, drugima ne polazi za rukom.
Iako se neplodnost uglavnom smatra ženskim problemom jer žene češće, ako ne i jedino progovaraju o njoj, ona je zapravo jednaka kod žena i kod muškaraca.
Muška neplodnost se u zadnjih 40 godina praktički udvostručila. Broj spermija koji muškarci imaju u ejakulatu duplo je manji nego što je bio prije 40 godina. I to ne možemo reći da je stvar dobi. Jer jednako i parovi od 25 i 30 i 35 godina su neplodni kao i ovi stariji, ističe Domitrović.
Kako parovi sve kasnije postaju roditelji, sve je veća potražnja za doniranim jajnim stanicama ili spermom. Iako su se nedavno pojavile najave kako Hrvatska planira uvoz sperme i jajnih stanica iz EU jer domaćih darivatelja nema, a spolne stanice trebale bi stizati iz licenciranih banaka, na to će se, čini se, još malo sačekati.
Nemamo ustanovljenu, ostvarenu banku jajnih stanica i banku sjemenih stanica. I mi praktički ako imamo pacijenta koji želi nešto donirati, svoje jajne stanice ili sjeme, on to ne može jer nema gdje to ostaviti. Nema institucije gdje se to može ostaviti da bi se onda proslijedilo drugim parovima koji to trebaju, upozorava Domitrović.
Borba je urodila plodom, neplodnost ne smije biti tabu
Iako su bile spremne odustati, naše su sugovornice nakon osam i pet godina neuspjeha, konačno dobile i one sretne vijesti. Maja je u četvrtom mjesecu trudnoće, a Barbara je prije četiri godine postala majka djevojčice.
Obje žele da se u našem društvu što više razgovara o ovom problemu. Udruga Roda za nekoliko će mjeseci proslaviti 40. rođendan prve bebe rođene u Hrvatskoj uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje (MPO). Bila je to i sedma beba u svijetu.
U posljednjih 40 godina u Hrvatskoj je uz pomoć MPO-a rođeno oko 35.000 djece, što je jedan grad.
I dok medicina napreduje, tolerancija, razumijevanje i prihvaćanje ipak ide malo sporije pa se žene i muškarci teško odlučuju na razgovor o ovoj temi. No, ne zaboravite, zdrav čovjek ima tisuću želja, neplodan par samo jednu – zagrliti svoje dijete.
Detalje pogledajte u prilogu reporterke Provjerenog Barbare Majstorović.
This browser does not support the video element.