Upalna bolest zdjelice, poznata i pod kraticom PID (prema engl. pelvic inflammatory disease), upala je uzrokovana bakterijama koja zahvaća gornji dio ženskog reproduktivnog sustava, a može rezultirati formiranjem apscesa jajnika i jajovoda, cervicitisom i endometritisom. Najčešće nastaje uslijed neliječene spolno prenosive infekcije.
Ako se ne prepozna i ne liječi pravovremeno antibiotskom terapijom, upalna zdjelična bolest može ostaviti trajna oštećenja reproduktivnog sustava te otežati ostvarivanje zdrave i normalne trudnoće. Poliklinika Mazalin donosi kako prepoznati i liječiti ovu bolest!
Što je upalna bolest zdjelice i kako nastaje?
Upalna bolest zdjelice je infekcija reproduktivnog sustava koja zahvaća maternicu, jajovode i jajnike. Ovi organi spolnog sustava pripadaju gornjem dijelu genitalnog sustava u žena, a upala do njih dolazi širenjem iz donjeg djela reproduktivnog sustava, u koji se ubrajaju stidnica, rodnica te vanjski dio cerviksa.
Upalna zdjelična bolest je bakterijska infekcija, a nastaje uslijed razmnožavanja i širenja bakterija iz mjesta primarne infekcije, a to su najčešće dijelovi donjeg genitalnog sustava. Zbog toga se upala zdjelice najčešće opisuje kao komplikacija spolno prenosivih infekcija, od kojih su najčešće u pitanju infekcija gonorejom i klamidijom.
Upalna bolest zdjelice rijetko je uzrokovana i drugim uzročnicima, poput mikoplazme, Haemofilus influenzae i nekim vrstama streptokoka.
Budući da su spomenute spolne bolesti u žena često asimptomatske, vrlo lako mogu ostati neprepoznate te radi toga neliječene što dovodi do umnažanja bakterija i njihovog širenja prema vratu maternice. Dolaskom do gornjeg reproduktivnog sustava, ove bakterije mogu uzrokovati:
- endocervicitis (upalu endocerviksa)
- endometritis (upalu sluznice maternice)
- salpingitis (upalu jajovoda)
- ooforitis (upalu jajnika)
Osim toga, neliječenje može dovesti do razvoja apscesa (nakupine gnoja) i kronične upale. Kronična upala potiče stvaranje vezivnog tkiva pa stanje može uzrokovati stvaranje priraslica koje često dovode do striktura (suženja) i/ili začepljenja jajovoda, što može biti uzrokom neplodnosti. Uz stvaranje apscesa i priraslica, može doći i do širenja upale u samu zdjelicu te upale pripadajućeg dijela potrbušnice (trbušne maramice).
Jesam li pod rizikom za obolijevanje?
Upalna bolest zdjelice najčešće pogađa mlađe žene, u dobi kasne adolescencije i rane mlade odrasle dobi. Izuzetno rijetko upalna bolest zdjelice može nastati kao komplikacija nekih ginekoloških zahvata, poput kiretaže.
Mlađe žene pod povećanim su rizikom od infekcije jer se u njih transformacijska zona epitela nalazi s vanjske strane cerviksa. Transformacijska zona je područje prijelaza pločastog epitela rodnice u cilindrični epitel cervikalne sluznice te na tome mjestu uzročnicima spolno prenosivih bolesti vrlo lako ući. Stoga je transformacijska zona ‘slaba točka’, a nakon menopauze ova se zona povlači prema unutrašnjosti, u endocerviks.
S obzirom na to da je usko povezana sa spolno prenosivim bolestima, neki od rizičnih čimbenika za upalnu bolest zdjelice su:
- učestalo mijenjanje seksualnih partnera
- nekorištenje prezervativa
- kao metode kontracepcije koja sprječava širenje spolnih bolesti
- korištenje intrauterinog uloška
Korištenje intrauterinog uloška (IUS) često je predmet rasprave kada se govori o upalnoj bolesti zdjelice. Budući da se uložak umeće kroz cerviks u maternicu, pri njegovom postavljanju može doći do malih, oku nevidljivih oštećenja sluznice cerviksa zbog čega postavljanje uloška povećava rizik za razvoj bolesti u prva tri mjeseca. Nakon tog perioda sluznica se oporavi. Treba također naglasiti kako je taj rizik relativno nizak te u spomenutom periodu iznosi do najviše pet posto.
Upalna bolest zdjelice i simptomi
Simptomi upalne zdjelične bolesti mogu biti nespecifični i često ne upućuju na akutno stanje jer se mogu pojaviti postupno i podsjećati na niz drugih, manje opasnih stanja. Kad je u pitanju upala zdjelice simptomi koji se najčešće pojavljuju su:
- bol u donjem dijelu abdomena ili zdjelici
- gnojni ili sukrvavi vaginalni iscjedak
- bolan spolni odnos (dispareunija)
- vaginalno krvarenje
- bolnost jajnika te bolnost i osjetljivost vrata maternice pri ginekološkom pregledu.
Spomenuti simptomi, poput bolova u trbuhu mogu biti jako izraženi i pojaviti se u sklopu predmenstrualnog sindroma. Budući da sami najbolje poznajemo svoje tijelo i da se menstrualne i ginekološke tegobe razlikuju između svake žene, ukoliko primijetite neke znakove ili bolove drukčijeg intenziteta potražite savjet ginekologa i naručite se na ginekološki pregled. Ginekolog će vas saslušati te na temelju vaših tegoba i ginekološkog pregleda vrlo lako isključiti infekciju i s njom povezana opasna stanja.
Dijagnostika upalne bolesti zdjelice
Dijagnostika upalne bolesti zdjelice uključuje mnogobrojne alate, a osnovu dijagnostike čini ginekološki pregled te ultrazvuk. Uz ove metode, dijagnostika uključuje:
- vađenje krvi
- test na trudnoću
- cervikalne briseve
- mikroskopski pregled vaginalnog sekreta, biopsiju ili laparoskopiju kao rjeđe metode
Nalaz ultrazvuka kao dijagnostičke metode treba se tumačiti u skladu s ostalim nalazima, a u slučaju postojanja bolesti njime se mogu vizualizirati prošireni jajovodi ispunjeni tekućinom te apscesi. Vađenje krvi osnovna je metoda koja će liječniku pokazati postoji li upalni proces u tijelu. Budući da je upala zdjelice uzrokovana bakterijom, žene često mogu imati blago povišenu temperaturu te povećan broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i upalnih parametara (primjerice, CRP) u krvi.
Test na trudnoću izvodi se gotovo u svake žene sa spomenutim simptomima jer bol u donjem dijelu trbuha i zdjelice, posebice kada je praćena krvarenjem, može biti jedan od znakova ektopične trudnoće.
Cervikalni brisevi koriste se radi potvrde uzročnika infekcije, što je izuzetno značajno radi propisivanja ciljane i učinkovite antibiotske terapije. Bez obzira na to, negativni cervikalni bris ne isključuje prisutnost infekcije! Biopsija se izvodi izuzetno rijetko jer zahtijeva dugo čekanje nalaza, a laparoskopija se može primijeniti ukoliko je bolest praćena intenzivnim simptomima koji upućuju na akutno zbivanje u abdomenu ili kada dijagnoza ostane nerazjašnjena prethodnim metodama. Naime, dugoročna bol u abdomenu i dispareunija neki su i od znakova endometrioze, a laparoskopija je jedan od načina kojima se ona može potvrditi, ili isključiti.
Kako se liječi upalna bolest zdjelice?
Budući da je riječ o bakterijskoj infekciji, upalna bolest zdjelice zahtijeva liječenje antibiotikom. U većini slučajeva bolest se liječi ambulantno, što znači da pacijentica uzima oralnu antibiotsku terapiju uz redovito ginekološko praćenje. Ipak, neki slučajevi upalne bolesti zdjelice zahtijevaju hospitalizaciju radi intravenske primjene antibiotika ili kirurškog liječenja. Hospitalizacija je potrebna kada:
- unatoč primjeni antibiotika ne dolazi do poboljšanja stanja
- postoji apsces ili ruptura (puknuće) jajovoda ili nekog drugog organa uslijed upale
- liječnik sumnja na širenje upale u zdjelicu i razvoj peritonitisa, što je najčešće praćeno intenzivnim simptomima i visokom temperaturom
- je pacijentica trudna ili postoji sumnja na drugi uzrok simptoma (primjerice, apendicitis)
Kirurško liječenje uključuje drenažu apscesa ili laparoskopsku operaciju kojom liječnik očisti gnoj i ukloni nastale priraslice. Drenaža apscesa također se može izvoditi laparoskopski, no moguće ju je napraviti i transvaginalnom punkcijom uz korištenje ultrazvuka. U tom slučaju liječnik ultrazvukom prikaže apsces, a kroz rodnicu umetne iglu i učini punkciju. Spomenuti se zahvati rade uz anesteziju, premda se transvaginalna punkcija može učiniti i bez anestezije.
Upalna bolest zdjelice i komplikacije
Čak i kada se liječi na vrijeme, upala zdjelice može uzrokovati dugoročne komplikacije, no nepravovremeno liječenje je i dalje jedan od glavnih čimbenika nastanka dugoročnih komplikacija. Najvažnije posljedice upalne bolesti zdjelice su:
- neplodnost
- ektopična trudnoća
- kronična bol u zdjelici
Neplodnost je najčešće posljedica opstrukcije jajovoda, što onemogućava odvijanje normalnog procesa oplodnje. Takva se vrsta neplodnosti naziva tubarnom neplodnosti i jedan je od najčešćih uzroka neplodnosti koji pogađa žene. Može se dokazati histerosalpingografijom, pretragom koja ispituje prohodnost jajovoda. Opstrukcija (začepljenje) jajovoda može se liječiti kirurški, a ukoliko se liječenjem ne postigne uspjeh, a par želi trudnoću, izvodi se IVF postupak umjetne oplodnje (eng. in vitro fertilization).
Žene koje su preboljele upalnu bolest zdjelice imaju i povećani rizik od ektopične trudnoće jer priraslice i suženja jajovoda ometaju normalnu implantaciju jajne stanice u endometrij.
Kronična bol u zdjelici definira se kao bolni sindrom koji se javlja neovisno o tijeku menstrualnog ciklusa, a dijagnoza se postavlja nakon isključenja drugih stanja koja mogu uzrokovati bol, poput endometrioze ili zloćudne bolesti. Ovo stanje ima ograničene mogućnosti liječenja te, nažalost, može značajno narušiti kvalitetu života. Zbog toga je prevencija upalne bolesti zdjelice najbolja mjera u sprječavanju svih njezinih komplikacija! Upotreba prezervativa je jednostavna metoda koja u visokom postotku smanjuje rizik od svih spolno prenosivih bolesti, uključujući i HPV infekcije, a istovremeno štiti od neželjene trudnoće!
Savjet za kraj - Kada se obratiti liječniku?
Spolno prenosive infekcije često mogu imati minimalne simptome ili biti asimptomatske te uzrokovati tegobe tek kada dođe do komplikacija. Zbog toga su redoviti ginekološki pregledi i odgovorno spolno ponašanje najbitnije navike koje svaka žena treba usvojiti kako bi zaštitila svoje spolno zdravlje.
Ukoliko primijetite promjenu iscjetka, novonastale bolove koji nisu uobičajeni za vaš menstrualni ciklus ili ste bili u rizičnom spolnom odnosu, konzultirajte se sa svojim ginekologom i izbjegnite komplikacije!