Što su gljivične infekcije, što ih uzrokuje te kako na njih utječe prehrana neka su od pitanja na koja je za nas odgovorila ginekologinja dr. Jasenka Grujić.
Na samom početku podijelila je osnovne informacije o gljivičnim infekcijama:
- Gljivična infekcija (vulvovaginalna mikoza - vulvovaginalna kandidoza) čini jednu trećinu svih upala rodnice. Ova se infekcija ne smatra spolnoprenosivom.
- Najčešći su uzročnici vulvovaginalne kandidoze gljivice iz roda Candida (Candida albicans u 89 - 92 % vulvovaginalnih kandidoza).
- Candida najvjerojatnije dospijeva u rodnicu migracijom iz rektuma. Smatra se normalnim nalaz gljivice Candida u humanome crijevu.
- U rodnici Candida može biti i komenzal i patogen, dakle može biti asimptomatska ili uzrokovati bolest.
- Fiziološka bakterijska flora rodnice (Laktobacili) najvažnija je obrana od kolonizacije i infekcije.
Kandidoza - obilježja i uzroci:
- Glavna obilježja vulvovaginalne kandidoze su svrbež, bol pri mokrenju i spolnome odnosu te tipični bijeli sirasti (grudasti) sekret.
- Postoji mnoštvo predisponirajućih čimbenika za koje se smatra da dovode do gljivične infekcije, posebno učestalih epizoda bolesti (u žena). To su: neregulirana šećerna bolest, liječenje antibioticima, visoke razine estrogena, trudnoća, receptivni oralni seks, spirala, imunosupresivni lijekovi, sida, abnormalna lokalna imunost, genska predispozicija.
- Učestalost bolesti nije povezana s brojem spolnih partnera.
- Optimalno liječenje provodi se jednokratnom primjenom flukonazola od 150 mg na usta, a postoje i mnogobrojni vaginalni pripravci.
Gljivične infekcije i prehrana:
Nekim, ali samo nekim ženama od pomoći mogu biti promjene prehrambenih navika, najviše izbjegavanje alkohola i hrane bogate rafiniranim šećerom, objašnjava dr. Grujić i nastavlja:
Oni koji prakticiraju komplementarnu i alternativnu medicinu smatraju da postoji potreba propisivati tzv. Candida cleanse dijetu, antikandida dijetu kako bi se djelovalo na pretjerani rast gljivice koja, kako navode, može uzrokovati i opću bolest tj. 'gljivični sindrom'.
Takve dijete najčešće ne dopuštaju konzumaciju šećera, bijeloga brašna, gljiva i sira.
Medicinska znanost zapravo ne podržava postojanje 'gljivičnog sindroma' i ne postoje istraživanja poduprta dokazima koja dokumentiraju efikasnost antikandida dijete u liječenju bilo kojega stanja ili bolesti, kaže dr. Grujić.
Dodaje i da nije iznenađenje da se mnogi koji drže takvu (antikandida) dijetu osjećaju bolje, ali postoji logično objašnjenje.
Loša prehrana bogata šećerom i bijelim brašnom zamijenjena svježim povrćem, cjelovitim zrnjem, voćem s malo šećera, bjelančevinama (umjesto bijeloga brašna i šećera, uključujući zašećerene napitke i alkohol) sigurno će dovesti do općenito boljega osjećanja. Naravno neće spriječiti rast i postojanje gljivice, posebno ne u gastrointestinalnom traktu, kaže dr. Grujić
Medicinsko znanje o mikroorganizmima koji su zapravo dio nas (mikrobiota) i bez kojih humani organizam ne bi mogao preživjeti širi se. To isto vrijedi i za gljivice koje mogu biti i asimptomatske i uzrokovati primjerice više dosadne i neugodne nego opasne upale rodnice.
Mogu biti i uzrokom potencijalno opasnih stanja u slučaju tzv. invazivne kandidoze, što je rijetko, kaže dr. Grujić koja je, dodaje, skeptična prema idejama koje promoviraju isključive oblike liječenja npr. bilo kakvom dijetom ako nisu poduprte dokazima.
Prehrana je izvanredno važan aspekt života, a nutricionizam je ozbiljna profesija. Razumijevanje patofiziologije infekcija i razumijevanje onoga što jest normalno zadatak je medicine temeljene na dokazima. U takvu medicinu spada i nutricionizam.
Ako u poplavi raznih 'antikandida' dijeta nađete tip prehrane koji vam odgovara, tim bolje.
U slučaju da i dalje imate svrbež, grudasti iscjedak, bolno mokrite, radije uzmite spomenutih 50 mg flukonazola jednokratno. Ako vam i dalje nije bolje, tko kaže da se radi baš o gljivici? zaključila je dr. Grujić.
