Dermatolozi upozoravaju da biste kod sunčanja posebno dobro trebali zaštiti određene dijelove tijela koji su skloniji razvoju melanoma, najopasnijeg oblika raka kože.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2013. godinu broj novooboljelih od melanoma na 100.000 stanovnika bio je 12,3 (13,5 za muškarce, 11,2 za žene). U Hrvatskoj 3 posto svih malignih bolesti čini melanom.

Najugroženije su osobe starije životne dobi, ali posljednjih godina sve je više oboljelo mladih, pa čak i djece. Klinička slika melanoma različita je na različitim dijelovima tijela te ovisi i o tipu rasta tumora. Prema patohistološkoj podjeli melanoma razlikujemo: površinsko šireći melanom (SSM), nodularni tip melanoma(NM), lentigo maligni melanom (LMM), akrolentiginozni melanom (ALM), govori specijalistkinja dermatovenerologije dr. Maja Ceković.

Prema nekim istraživanjima vjerojatnost pojave melanoma na koži leđa je dvostruko veća ako smo samo jednom izgorjeli na suncu

1. SSM je najčešći tip melanoma i čini 70 do 80 posto svih melanoma.
Obično se pojavljuje između 30. i 50. godine života, i to češće kod žena. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, ali najčešće nastaje na trupu muškaraca i donjim udovima u žena. Očituje se kao smeđe-crna mrlja nepravilnih rubova, objašnjava dr. Ceković.

2. NM je drugi najčešći tip melanoma i pojavljuje se u 15 do 30 posto svih slučajeva melanoma.
Obično nastaje iza 40. i 50. godine života u podjednakoj učestalosti kod obaju spolova. Najčešće zahvaća trup, glavu i vrat. Klinički se NM očituje kao čvor sjajne površine, tamno pigmentiran s ulceracijom ili bez nje.

3. LMM čini 5 do 15 posto svih tipova melanoma, najčešće se pojavljuje u dobi nakon 65. godine, iako se može pojaviti i ranije.
Obično se pojavljuje u žena, i to na koži oštećenoj od sunca, osobito na nosu, uškama i obrazima. Očituje se kao smeđa nejednoliko pigmentirana mrlja, različitog oblika, veličine 3 do 6 centimetara koja raste godinama i desetljećima, napominje dr. Ceković.

4. ALM je najrjeđi oblik i čini 2 do 8 posto svih melanoma.
Obično se javlja između 60. i 70. godine života, češće kod muškaraca na dlanovima i tabanima i ispod noktiju. Razvija se unutar nekoliko mjeseci do više godina. U početku je smeđa mrlja nepravilnih rubova.

Ako se pojavi ispod nokta, najčešće na palcu stopala, očituje se kao smeđe-crna linija na nokatnoj ploči.


KRITIČNA LEĐA

Opekline od sunca povećavaju opasnost od pojave melanoma. Prema nekim istraživanjima vjerojatnost pojave melanoma na koži leđa dvostruko je veća ako smo samo jednom izgorjeli na suncu. Razlog tome vjerojatno je taj što je koža leđa prekrivena odjećom te se postepenim izlaganjem suncu koža nije pripremila za zaštitu od štetnog djelovanja UV zraka (stvaranjem pigmenta i zadebljanog rožnatog sloja).

Zaštitno sredstvo protiv sunca mora se nanijeti barem pola sata prije izlaganja i ponovno nanijeti svaka dva sata te nakon plivanja i znojenja

Drugi razlog zbog kojeg je kod muškaraca melanom češći na leđima vjerojatno je i taj što koža leđa nije dostupna našem pogledu te ne možemo pravovremeno primijetiti promjene na postojećim ili novonastalim madežima, upozorava dr. Ceković. Doznajte i koja je to situacija u kojoj uvijek morate stavljati kremu za sunčanje.

ABCDEFG-pravilo pomaže nam pri proučavanju madeža i upozorava nas na mogući prijelaz madeža u melanom. Velika slova ABCDEFG prva su slova engleskih riječi koje označuju promjene na koje treba obratiti pozornost

Asymmetry – neujednačenost madeža
Border – rubovi su nepravilni i nazubljeni
Color – višebojnost madeža, od svijetlo smeđe do crne
Diameter – da je madež veći od 5mm
Elevation – uzdignuće, madež je promijenio oblik, vertikalno je narastao
Feeling – svrbež, peckanje i bol
Growing – promjena koja raste


PREVENCIJA

1. Izbjegavajte boravak na suncu kada je intenzitet UV zraka najjači, od 10 do 16 sati.

2. Za vrijeme boravka na suncu nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje i hlače te sunčane naočale

3. Koristite sredstva za zaštitu od sunca koja štite od UVA i UVB zraka.

4. Zaštitno sredstvo mora se nanijeti barem pola sata prije izlaganja sunčevim zrakama i ponovno nanijeti svaka dva sata te nakon plivanja i znojenja.

5. Redovito provodite samopregled kože kako bi se pravovremeno otkrile promjene na madežu te se u slučaju bilo koje promjene odmah javite na pregled dermatologu.

6. Naročito djecu treba čuvati od sunca, često nanositi zaštitno sredstvo na bazi minerala (cink oksid i titan dioksid). Ne koristiti zaštitne kreme za sunce kod djece mlađe od 6 mjeseci, kaže dermatovenerologinja dr. Maja Ceković.