Ove se godine zagrebačkom adventskom slavlju pridružio i park Maksimir, koji je uređen nadahnut jednom od najpoznatijih hrvatskih bajki svih vremena "Šumom Striborovom".

Galerija

 

Tisuće žaruljica krase drveće za koje se čini kao da je proizašlo iz spomenute bajke naše najveće književnice za djecu Ivane Brlić Mažuranić.

Potaknuti čarolijom adventa i šumskim krajolikom omotanim u božićno ruho, odlučili smo prisjetiti se najpoznatije hrvatske bajke i njezina značaja u nacionalnoj književnosti.

Zašto i više od stotinu godina nakon svog nastanka ova bajka zauzima tako važno mjesto u našem podneblju da se njoj posvećuju i božićna slavlja?

IZ PERA HRVATSKOG ANDERSENA
"Šuma Striborova" jedna je od osam bajki koje su sadržane u knjizi Ivane Brlić-Mažuranić "Priče iz davnine". Prvi je put knjiga objavljena 1916. godine, a zanimljivo je da je sve te priče, kao i ranije pjesme, autorica pisala dok bi njezina djeca spavala. Majčinstvo joj je bilo na prvom mjestu i nastojala je „ukrasti“ pokoji trenutak za svoje pisanje tek kada bi znala da je izvršila sve svoje druge obveze.

"Šuma Striborova" jedna je od najčitanijih hrvatskih priča svih vremena.

No i takvi su trenuci bili itekako dovoljni za to da bi se zauvijek upisala u povijest hrvatske, pa i svjetske književnosti, bila proglašena "hrvatskim Andersenom", nominirana za Nobelovu nagradu za književnost te postala prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

U svojim je djelima spajala elemente narodne književnosti s kršćanskim motivima, što je posebno vidljivo u spomenutim "Pričama iz davnine", "Davnina" o kojoj je riječ u naslovu vremenski je neodređena, pa su njezine bajke jednako aktualne i danas kao što su bile i prije nekoliko desetljeća.

U tome svakako prednjači "Šuma Striborova", bajka koja govori o snazi majčinske ljubavi, kušnjama na koje nailazimo tijekom svoga životnog vijeka, naginjanju zlu u ovo konzumerističko i materijalno doba te vječnoj borbi zla i dobra. Od svih Ivaninih bajki, ova možda ima najizraženiju slavensku notu zbog likova Domaćih koji pomažu baki da dokaže pokvarenost svoje snahe.

Domaći, nastali paljenjem vatre iz triješća koje je baki poklonila djevojčica kojoj je baka besplatno pokrpala košulju, pojavljuju se u trenutku kada su oni baki, kao tipičnoj čuvarici kućnog ognjišta, najpotrebniji. Među njima se posebno izdvaja Malik Tintilinić, koji se nudi da će nabaviti svračja jaja kako bi baka svome sinu dokazala da je njegova supruga zapravo guja prerušena u ženu.

ŠUMA KAO METAFORA SLOŽENOSTI NAŠEG BIĆA
Osim što ima snažan slavenski naboj, bajka je mnogo više od toga. Šuma Striborova predstavlja sve slojeve ljudske psihe, a likovi koji obitavaju u njoj i oko nje predstavljaju različite tipove osobnosti. Primjerice, sam Stribor šumski je starješina koji predstavlja određenu vlast, kao i mogućnosti da kao takav mijenja ljudske živote. Upravo on nudi baki mogućnost da je vrati u rodno selo i zauvijek pomladi.

Šuma znakovito predstavlja sve slojeve ljudske psihe.

No baka, iako isprva itekako zainteresirana za tu ideju, to odbija kada se sjeti svoga sina. Njezina majčinska ljubav prema vlastitom djetetu, kakvo god ono bilo, jača je i od želje za poboljšanjem vlastitog života, a to je nešto s čime se mnoge majke mogu poistovjetiti. S druge strane, njezin sin predstavlja slabića, osobu koja se vrlo lako povodi za drugima te obično bira stranu zla kao lakši put koji neće zahtijevati propitkivanje vlastite osobnosti. Njegova supruga guja predstavlja sve one koji se ne liše uništavanja tuđih života kako bi dobili ono što žele.

Zbog iznimno profinjene nijansiranosti likova i dinamike samih događaja, ova se bajka zauvijek upisala u povijest naše književnosti. U konačnici, dobro je pobijedilo zlo, a to je razlog zbog kojeg djeci treba čitati ovu priču. Ona će im pokazati da će se život sastojati od savladavanja prepreka, traženja odgovora na pitanja koja intuitivno osjećamo te u konačnici i pronalaženja željenih odgovora.

Šetnja čarobnim Maksimirom sjajna je motivacija za čitanje priča Ivane Brlić-Mažuranić, a upravo u ovo predblagdansko vrijeme, kada se naglašava važnost obitelji, pročitajte svome djetetu ili nećaku/nećakinji što sve može napraviti majčinska ljubav.

Advent u Maksimiru nova je blagdanska lokacija
Advent u Maksimiru nova je blagdanska lokacija (Foto: Tomislav Miletic/Pixsell)