Kada se uzme u obzir da moždani udar kod žena često dolazi bez prepoznavanja simptoma, ne treba se čuditi statistici: u Hrvatskoj je 2023. godine od moždanog udara umrlo 23,9% više žena naspram muškaraca. Makar je stopa mortaliteta veća kod muškaraca u starijim dobnim skupinama, nakon 80. godine života stopa mortaliteta ponovno se povećava kod žena.
Ovim statistikama svakako pridonosi činjenica da se stanje moždanog udara kod žena razvija godinama bez simptoma. Žene su u nepovoljnijem položaju za nastanak moždanog udara zbog specifičnih faktora rizika: trudnoća, prijevremeni porod, pojava gestacijskog dijabetesa, vanjska primjena estrogena, primjena oralnih kontraceptiva, primjena hormonske terapije u postmenopauzi, sindrom policističnih jajnika, pojava menarhe i rana menopauza itd.
Upravo današnjim obilježavanjem Danom crvenih haljina podiže se svijest o moždanom udaru kod žena te važnosti njegove prevencije i pravovremenih pregleda. Haljina predstavlja univerzalni znak ženstvenosti, dok je crvena boja simbolika zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Da saznamo više o tome zašto je ovaj datum važan, razgovarali smo s prim. dr. sc. Miljenkom-Jelenom Jurašić, dr. med., specijalisticom neurologije, subspecijalisticom neuroimunologije i znanstvenom suradnicom iz Poliklinike Aviva.
Moždani udar nije isti kod muškaraca i žena
Problem bilo kakvog prepoznavanja moždanog udara kod žena je što se simptomi pred moždani udar razvijaju duže vrijeme, a teško ih je prepoznati. Zbog toga dolazi do zanemarivanja simptoma dok nije prekasno. Bez obzira što kod muškaraca i žena postoje „klasični“ predznaci poput iznenadne slabosti, oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, iskrivljenja lica i gubitka vida, prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić objašnjava da su znakovi kod žena više atipični pa zbog toga teže prepoznatljivi.
„Muškarci češće imaju „klasične“ simptome, zbog čega se moždani udar kod njih brže prepoznaje i ranije liječi. Žene, s druge strane, češće imaju atipične ili nespecifične simptome, poput iznenadne jake glavobolje, mučnine, povraćanja, zbunjenosti, dezorijentacije, opće slabosti, umora ili kratkog daha. Također, žene češće prijavljuju promjene svijesti, bol u prsima ili lupanje srca, što može odgoditi sumnju na moždani udar. Zbog tih razlika, moždani udar kod žena nerijetko se kasnije dijagnosticira, što smanjuje mogućnost primjene akutnog liječenja“.
Uz teže prepoznatljive simptome, prim. dr. sc. Miljenka-Jelena Jurašić potvrđuje kako specifični faktori rizika u kombinaciji s težom prepoznatljivosti simptoma čine moždane udare kod žena opasnijima.
„Studije pokazuju da žene nakon moždanog udara češće imaju teže neurološke posljedice i višu stopu invaliditeta. Upravo zato je edukacija o rodno-specifičnim simptomima ključna za prevenciju i rano prepoznavanje. Povećanje svijesti u općoj populaciji i među zdravstvenim djelatnicima može značajno poboljšati ishode liječenja kod žena“.
Ne, moždani udar se ne događa odjednom
Stereotip moždanog udara je da se događa odjednom, bez najave. Međutim, moždani udar je zapravo posljedica duljeg procesa, što je kod žena teže prepoznati jer je razvoj moguć i bez simptoma. Prim. dr. sc. Jurašić naglašava važnost redovitih pregleda za očuvanje moždanog zdravlja.
„Redovite liječničke kontrole i pravovremena dijagnostika imaju ključnu ulogu u prevenciji i ranom otkrivanju moždanog udara. Sustavno praćenje arterijskog tlaka, šećerne bolesti, poremećaja masnoća i srčanog ritma omogućuje rano prepoznavanje najvažnijih rizičnih čimbenika. Hipertenzija je vodeći pojedinačni čimbenik rizika za moždani udar, a često ostaje neprepoznata bez redovitih kontrola. Pravovremeno otkrivanje fibrilacije atrija posebno je važno jer omogućuje uvođenje antikoagulantne terapije i značajno smanjuje rizik od ishemijskog moždanog udara“.
Miljenka-Jelena Jurašić također upozorava da treba uzeti u obzir i specifične rizične situacije kod žena, navodeći primjere.
„Kod žena je dodatno važno prepoznati specifične rizične situacije poput trudnoće, postporođajnog razdoblja i hormonske terapije. Rano dijagnosticiranje prolaznih ishemijskih ataka (TIA) pruža jedinstvenu priliku za sprječavanje velikog moždanog udara. Redoviti pregledi omogućuju i procjenu životnih navika, uključujući pušenje, tjelesnu aktivnost i prehranu. Pravodobna dijagnostika slikovnim i laboratorijskim metodama omogućuje individualizirani preventivni pristup. Studije pokazuju da sustavna primarna prevencija značajno smanjuje incidenciju moždanog udara u općoj populaciji“.
Kako spriječiti moždani udar?
Zahvaljujući redovitim pregledima i dijagnostici, prim. dr. sc. Miljena-Jelena Jurašić smatra da se njima ne postiže samo otkrivanje na vrijeme, nego i prevencija. Takve preglede važno je obavljati u strukturiranim centrima za bolje rezultate, što utječe i na to koliko dugo traje oporavak od moždanih udara ako ga je žena doživjela.
„Dostupnost multidisciplinarnog tima kakvog imamo u Poliklinici Aviva, što uključuje neurologe, radiologe, medicinske sestre i rehabilitacijske stručnjake, temelj je kvalitetne skrbi. Posebno je važno osigurati jednaku dostupnost specijalističke skrbi ženama, koje su često starije u trenutku moždanog udara i imaju složenije kliničke slike. Kontinuitet skrbi, od akutnog liječenja do rane rehabilitacije, značajno poboljšava dugoročni oporavak. Stoga je organizirani sustav skrbi jedan od najvažnijih čimbenika u smanjenju smrtnosti i invaliditeta povezanog s moždanim udarom“.
Na kraju, Miljena-Jelena Jurašić navodi koji su to točno preventivni pregledi: „Osobito je važno na vrijeme raditi preventivne preglede koji uključuju laboratorijske nalaze, pregled krvnih žila glave i vrata te kardiološki pregled kako bi se utvrdili osobni rizici za nastanak cerebrovaskularnih bolesti i time ih na vrijeme spriječili. Sve navedeno moguće je obaviti u našoj Poliklinici, gdje stojimo na raspolaganju za sve upite“.
Danas je dan za prvi korak
Dan crvenih haljina 2026. nije tek simbolično obilježavanje, već snažan podsjetnik na važnost prevencije i rane dijagnostike moždanog udara kod žena – jer upravo pravovremena reakcija može spriječiti najteže posljedice.
U Poliklinici Aviva ovaj smo dan obilježili zajedno, noseći crveno kao znak podrške, solidarnosti i zajedničke poruke: briga o zdravlju počinje na vrijeme.
