Javnozdravstvena akcija Dan crvenih haljina već šestu godinu zaredom podiže svijest javnosti o specifičnostima, uzrocima i posljedicama moždanog udara u žena. Moždani udar glavni je uzrok onesposobljenosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a drugi uzrok smrti, pa slobodno možemo reći da se radi o globalnoj epidemiji.
Dan crvenih haljina započinje raznim aktivnostima tijekom siječnja, a završava velikim svečanim obilježavanjem 2. veljače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Kao i dosad, u kampanji sudjeluju i hrabre žene koje su preboljele moždani udar i koje će na završnoj svečanosti u zagrebačkom HNK-u nositi reviju crvenih kreacija hrvatskih dizajnera: Boudoir, Matija Vuica, Lei Lou by Alex Dojčinović, A'marie, BiteMyStyle by Zoran Aragović i Axa moda.
Organizacijski odbor Dana crvenih haljina redom čine vrsne stručnjakinje, a među njima i prim. dr. sc. Vesna Matijević, neurologinja na Zavodu za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju pri KBC-u Zagreb.
Ovo nam je šesta godina djelovanja i naišli smo na neočekivano dobar prijam i u javnosti i unutar struke, međutim u svakodnevnoj medicinskoj praksi još uvijek ne vidimo znatnijih pomaka, kako bismo to željeli i čime smo zapravo bili potaknuti i da pokrenemo ovu akciju, kaže dr. Vesna Matijević.
Posebno je važna vijest da je Hrvatsko neurološko društvo pokrenulo proceduru u Saboru RH za izglasavanje Nacionalnog dana borbe protiv moždanog udara u žena. Očekivanja su bila da će postupak biti okončan do veljače, no dr. Matijević ističe da iako su zahtjev na proceduru poslali prije nekoliko mjeseci, još nisu dobili nikakav odgovor.
Oko 10 posto od ukupno umrlih ljudi u Hrvatskoj umre od moždanog udara, a 60 posto je žena. No cilj kampanje Dan crvenih haljina nije iznošenje tužnih činjenica i dramatiziranje nad zabrinjavajućom statistikom.
Naprotiv, želimo istaknuti jest se moždani udar može spriječiti brigom za vlastito zdravlje na jednostavan, lak, dostupan i pristupačan način.
Oko 80 posto moždanih udara možemo prevenirati ako slijedimo upute i korigiramo ili umanjimo čimbenike rizika koji do njega vode, poručuje dr. Matijević.
Generalno, 1 od 4 osobe starije od 25 godina doživjet će moždani udar tijekom života. Svake godine čak 16 posto svih moždanih udara pogodi ljude u dobi od 15 do 49 godina, a 62 posto svih moždanih udara događa se kod osoba mlađih od 70 godina.
Dakle, potrebno je promijeniti percepciju moždanog udara kao bolesti koje pogađa ljude u dubokoj starosti, prije kraja života. Kako vidimo, pogađa i radno aktivne, te one u generativnoj dobi.
Prema predikcijama SZO-a, incidencija moždanih udara rast će i dalje te je sva pozornost usmjerena na liječnike primarne zdravstvene zaštite, kao provoditelje kontrole i korekcije navika i čimbenika rizika kao npr. korekcija krvnog tlaka, prestanak pušenja, zdrava prehrana, fizička aktivnost, napominje neurologinja KBC-a Zagreb, čija su iskustva s pacijenticama tijekom dugogodišnjeg rada raznovrsna. Svaka bolesnica nosi osobne specifičnosti, pa tako i svoje strahove, sumnje, očekivanja i nedoumice.
Ono što je zajedničko, ali baš svima, jest suočavanje i priznavanje da se nisu stavile na prvo mjesto, da su zapostavile brigu o vlastitom zdravlju i dobrobiti.
Vrlo često nakon moždanog udara promijeni se kut gledanja, pa tako i prioriteti, usvoje se zdrave navike, prekine s lošima, korigiraju se parametri kao, na primjer, tlak, šećer u krvi, masnoće, prestane se pušiti.
No, nažalost, i dalje postoji određeni broj žena koje se nakon nekog vremena ponovno zapuste, odnosno opuste i prestanu se brinuti o sebi te dođu s ponovljenim moždanim udarom i opet visokim vrijednostima krvnog tlaka, visokog šećera i masnoća u krvi, nastave pušiti, udebljaju se, ne kreću se. I tada ciklus započinje iznova, naravno, svaki put sa slabijim ishodom liječenja i rehabilitacije, govori liječnica.
Žene i muškarci dijele identične znakove nastanka moždanog udara, no ponekad kod žena ti znakovi budu malo nejasni, atipični.
Znakovi moždanog udara nastaju iznenada u obliku naglo nastale utrnulosti, nespretnosti ili potpune oduzetosti ruke, noge ili lica na jednoj strani tijela, naglo nastale smetnje govora u smislu nemogućnosti razumijevanja, izgovaranja, ponavljanja besmislenih slogova. Naglo nastali gubitak vida ili suženog vidnog polja također može biti znak nastanka moždanog udara.
Redovne šetnje čine čudo
Nadalje, iznenadno nastale smetnje ravnoteže, zanošenje u hodu, vrtoglavica i konačno nagli nastanak žestoke glavobolje, obično je bolesnici opisuju "kao nikada dosad", a koja može biti praćena mučninom, povraćanjem i poremećajem stanja svijesti.
Posebnost moždanog udara kod žena jesu zbunjenost, dezorijentacija, nesvjestica, iregularno disanje ili nagla promjena ponašanja, štucanje, uzrujanost, a koji često ne budu prepoznati kao simptom moždanog udara, te se odgađa liječenje. Tu sad dolazimo do najvažnijeg momenta, a to je brza reakcija kada se primijete simptomi moždanog udara. Unutar bolničkog sustava postoji spremna, istrenirana ekipa i cijeli postupak odvija se unutar vrlo kratkog vremena, odnosno od dolaska u bolnicu do aplikacije lijeka ili mehaničkog odstranjenja ugruška, ako je potrebno, prođe često i manje od pola sata.
Svake minute moždanog udara propadaju dva milijuna neurona, zato su minute važne, a otud i krilatica "Vrijeme je mozak". Drugim riječima, što manje minuta prođe od nastupa moždanog udara do intervencije, više je neurona spašeno i ishod u funkcionalnom, pa i u smislu preživljavanja kvalitetniji je i bolji. Liječenje je učinkovito, no vremenski ograničeno, objašnjava dr. Matijević.
Kao i u ostaloj populaciji, najčešći uzroci moždanog udara kod žena su povišeni krvni tlak, neregulirana razina šećera u krvi, povišene masnoće u krvi, pušenje, nekvalitetna prehrana i manjak redovne fizičke aktivnosti, konzumacija alkohola te srčane bolesti (fibrilacija atrija). To su čimbenici rizika na koje možemo, znamo i trebamo utjecati.
Žene imaju i specifične čimbenike rizika kao što je upotreba oralnih kontraceptiva, stoga se one koje imaju više čimbenika rizika trebaju posavjetovati o nekom drugom vidu kontracepcije.
Slično je i s hormonskom nadomjesnom terapijom, a pojava migrene s aurom kod mladih žena povezana je s nešto višom pojavnošću nastanka moždanih udara, poglavito ako pritom troše i oralne kontraceptive.
Opet naglašavam, 80 posto moždanih udara može se spriječiti i pri tome glavnu ulogu ima bolesnica sama, koja uz podršku struke može dovesti u red svoje brojeve, kako ja to volim reći. Dakle, korigirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, kontrolirati tjelesnu težinu, prestati pušiti i konzumirati alkohol, pronaći optimalan način fizičke aktivnosti. Redovne svakodnevne šetnje od pola sata učinit će čudo, savjeti su doktorice Matijević.
Borba protiv moždanog udara posao je svakog pojedinca
Kad se radi o odrasloj osobi, nitko osim nas samih ne može biti odgovoran za vlastiti stil života i zdravlje i nema institucije koja se može, zna i treba brinuti se za nas bolje od nas samih.
A kad se moždani udar dogodi, tu smo na raspolaganju mi, profesionalci, koji još tijekom bolničkog liječenja spremno odgovaramo na sve upite, dajemo sugestije te na redovnim kontrolama pratimo bolesnike i njihov oporavak. Oformljen je multidisciplinarni tim koji se sastoji od liječnika, medicinskih sestara, logopeda, fizioterapeuta te po potrebi uključuje socijalnog radnika i psihijatra ili psihologa.
Prostora za poboljšanja uvijek ima, na primjer veći broj raspoloživih kapaciteta rehabilitacije, i fizičke i logopedske, te sustav pomoći u kućama kad se radi o samačkim domaćinstvima bolesnika starije populacije, zaključuje prim. dr. sc. Vesna Matijević, neurologinja iz KBC-a Zagreb.
