Pranje ruku, odjeće i raznih površina u pravo vrijeme ključ je dobre higijene, no svaka četvrta osoba to smatra nevažnim, piše BBC.
Pridržavanje nekih pravila smanjuje mogućnost infekcija i otpornost na antibiotike. Usto, ne postoji pojam "prečistoga", stoji u smjernicama RSPH-a. U izvješću se navodi i da je javnost u zabludi kada je posrijedi razlika između prljavštine, klica, čistoće i higijene.
Ljudi bi se trebali više usredotočiti na to kako spriječiti širenje štetnih mikroba u svojim domovima, umjesto da čiste prostore koji im se čine nečistima
U istraživanju kojim je bilo obuhvaćeno 2000 ljudi, 23 posto ih je smatralo da djecu treba izložiti štetnim klicama kako bi izgradila svoj imunosni sustav. No stručnjaci RSPH-a u izvješću kažu kako je to "potencijalno štetno uvjerenje" koje bi ih moglo izložiti i nekim opasnim infekcijama.
Umjesto toga, ljudi bi se trebali koncentrirati na čišćenje određenih mjesta u točno određeno vrijeme, čak i ako ona izgledaju čisto, jer će na taj način spriječiti širenje "loših" mikroba.
Ključne stvari za održavanje higijene u domu jesu: mjesta na kojima se pripravlja i drži hrana, pribjegavanje konzumaciji hrane rukama, pranje ruku nakon odlaska u toalet, kada ljudi kašlju, kišu ili ispuhuju nos, rukovanje prljavim rubljem i njegovo pranje, briga o kućnim ljubimcima, rukovanje smećem i njegovo redovito iznošenje, briga o članu obitelji koji je zaražen nekom infekcijom.
Ruke je važno oprati odmah nakon obroka, korištenja toaleta, nakon kašljanja, kihanja, dodirivanja kućnih ljubimaca, kao i bolesnih ukućana, stoji u izvješću.
Čišćenje kuhinjskih površina i dasaka za rezanje iznimno je važno kada se pripremaju sirove namirnice, poput mesa ili prije pripreme hrane poput sendviča i užine. Ne treba zaboraviti da je preporučljivo odmah oprati krpe za čišćenje i četke za ribanje kojima ste čistili "kontaminirane" površine.
Podovi i namještaj mogu vam se činiti prljavima, ali ondje se obično ne zadržavaju mikrobi koji su u tolikoj mjeri rizični za ljudsko zdravlje. Pranjem toplom vodom i sapunom uklanjaju se bakterije s površina, no da biste bili sigurni da ste u potpunosti uništili bakterije, treba vam vrela voda temperature više od 70 stupnjeva i dovoljno vremena.
Koja sredstva za čišćenje koristiti?
Ona se uglavnom dijele u tri kategorije: deterdženti – čiste prljave površine i uklanjaju mast, ali ne uništavaju bakterije; sredstva za dezinfekciju – uništavaju bakterije, ali ne djeluju na mast i na vidljivu prljavštinu; sanitarna sredstva –koriste se za čišćenje i za dezinfekciju. Najprije se njima uklanjaju prljavština, ostaci hrane i mast, a potom se ponovno nanose na očišćenu površinu zbog dezinfekcije.
Iznimno je važno pažljivo pročitati uputstva na sredstvima za čišćenje, podsjećaju britanski stručnjaci.
Umjesto kuhinjskih krpa za čišćenje radnih površina nakon pripreme hrane upotrijebite papirnate ručnike jer se tako u vlažnim kuhinjskim krpama neće množiti mikrobi.
Mišljenje stručnjaka
Prof. Sally Bloomfield s Londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu kaže da bi javnost najprije trebala razlikovati pojmove higijene i čistoće.
Dok čišćenje znači uklanjanje nečistoća i mikroba, higijena predstavljanja čišćenje mjesta i površina koja su važna, u trenutku kada je to važno i na pravi način, ističe Bloomfield.
Pravilnim načinom ''razbijamo'' lanac potencijalnih infekcija za vrijeme pripreme hrane, nakon korištenja toaleta, njege kućnih ljubimaca...
Izlazak vani iz kuće, igra s prijateljima, članovima obitelji i s kućnim ljubimcima omogućuju izloženost dobrim bakterijama i izgradnju imuniteta. No pritom je važno ne otići u drugu krajnost i zapostaviti dobru higijenu, smatra profesorica Lisa Ackerley, stručnjakinja za higijenu hrane i povjerenica Kraljevskog društva za javno zdravlje.
Ciljana higijena koja se provodi u ključnom trenutku i na važnim mjestima dobar je način sprečavanja infekcija, a ne iziskuje puno vremena ni truda. Istodobno vas izlaže svim ''dobrim bakterijama'' od kojih će vaš organizam imati koristi.
Održavanje higijene doma, kao i održavanje higijene u svakodnevnom životu pridonosi smanjenju infekcija i od vitalne je važnosti za zaštitu djece i za smanjenje pritiska na Zavode za javno zdravstvo te igraju veliku ulogu u borbi protiv otpornosti na antibiotike, kazala je Ackerley.
