Svakog 10. prosinca obilježava se Međunarodni dan ljudskih prava. Potpisivanjem Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine prvi je put u povijesti priznato pravo svih ljudi na slobodu, život i sigurnost a da se među ljudima ne rade nikakve razlike.

Obilježavanjem ovog nadnevka nastoji se podsjetiti na to da baš svaki pojedinac treba promicati poštovanje ljudskih prava i sloboda te živjeti u skladu s njima, a pritom je naglašena i uloga koju u tome imaju roditelji i odgojno-obrazovne ustanove.

UČENJE O PRAVIMA I OBVEZAMA
Učenje o jednakim pravima, ali i obvezama koje idu uz to treba početi od ranog djetinjstva. Osim roditelja od kojih sve treba početi, veliku ulogu u tome igra i obrazovanje usmjereno spomenutoj tematici.

O tome kako se djecu u nastavi građanskog odgoja i povijesti nastoji poučiti o pravima, ali i obvezama razgovarali smo s profesoricom Gordanom Frol, nastavnicom povijesti i zemljopisa te jednom od četiriju autorica priručnika "Učenik građanin", prvog hrvatskog priručnika o građanskom odgoju namijenjenom učenicima.

U tom se priručniku velika pažnja posvećuje ljudskim pravima, oko kojih je i satkano podsjećanje na važnost koju današnji dan ima u povijesti.

Bilo da je riječ o borbi za pravo na udomljavanje djece, boljim radnim uvjetima ili pak pravu na obrazovanje, moramo biti svjesni svojih prava i onoga što zakonski možemo učiniti kako bismo ih ostvarili.

Jedan je od ciljeva građanskog odgoja educirati mlade o njihovim pravima, ali i odgovornostima u građanskom društvu. Preuzimanjem aktivne uloge u društvu važno je zagovarati ljudska prava. Učenici uče da se ljudska prava stječu rođenjem i zajamčena su svakom čovjeku. Neotuđiva su, što znači da ne mogu biti nikome oduzeta. Prava ljudi vezana su za osnovne čovjekove potrebe. Ako je uskraćeno zadovoljavanje osnovnih potreba, ugrožena su ljudska prava i život čovjeka. Važno je da učenici razumiju da svi ljudi imaju ista prava, napominje profesorica Frol.

Učenike se također nastoji upoznati s poviješću ljudskih prava u nastavnim sadržajima u predmetu Povijest.

Proučavanjem povijesnih sadržaja učenici stječu znanja o položaju ljudi i njihovu odnosu, kršenju ljudskih prava i borbi za stvaranjem pravednijih društvenih odnosa od prvih civilizacija do danas. Učenici uče kako se prve ideje o ljudskim pravima javljaju u atenskoj demokraciji, o dokumentima koji sadrže ljudska prava kao što su Magna Carta Libertatum, Deklaracija o nezavisnosti, Bill of Rights, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Povelja Ujedinjenih naroda i Opća deklaracija o ljudskim pravima, pojašnjava nam profesorica Frol.

UČENJE NA KONKRETNIM PRIMJERIMA
Međutim, da bi upijanje znanja i razumijevanje problematike važnosti ljudskih prava bilo što učinkovitije te kako bismo ih prvo kao djeca, a potom kao odrasli ljudi primijenili u svome svakodnevnom životu, učenje ne staje samo na teoriji. U nastavi Građanskog odgoja i obrazovanja veliku ulogu imaju konkretne aktivnosti.

Moramo znati zašto je važno zauzeti se za svoja prava, ali i prava onih koji se sami ne mogu boriti.

Učenici najčešće rade u timu. Metodama demonstracije, crtanjem i ilustracijama prikazuju kako se i gdje krše ljudska prava te kako mogu zaštititi ugrožena prava. Izrađuju slikovnice o dječjim pravima, a na internetu istražuju konkretne zakone koji reguliraju ljudska prava, govori nam profesorica Frol.

Upravo su internet i tisak važno pomagalo kada je riječ o pronalasku konkretnih primjera problematike ljudskih prava ili pak njihova kršenja. U njima učenici pronalaze primjere koji su se doista dogodili u njihovoj okolini te sa svojim učiteljima raspravljaju o tome, kao i o mogućim načinima na koje bi se određeni primjeri mogli riješiti.

Kako bi pak došli u doticaj s osobama zaduženima za osiguranje dječjih prava, posjećuju i stručnjake iz Ureda za pravobraniteljicu, a sve to doprinosi boljem shvaćanju prava i odgovornosti koje idu uz njih.

Aktivnim učenjem, istraživanjem, rješavanjem problema, suradničkim učenjem i kritičkim promišljanjem stvara se odgovorna i otvorena interakcija među učenicima. Važno je to da učenici znaju da imaju prava, ali i odgovornosti i da nikome ne smiju naštetiti svojim postupcima. Svjesni su da štiteći prava i dostojanstvo svojih prijatelja u razredu doprinose zaštiti ljudskih prava, zaključuje profesorica Gordana Frol.

Jedan je od ciljeva građanskog odgoja educirati mlade o njihovim pravima, ali i odgovornostima.

Kako bismo postali savjesni građani društva, nužno je učenje o pravima već u školskim klupama. Jednom kada izađu iz školskih klupa djeca će znati zašto je važno zauzeti se ne samo za sebe nego i za druge koji to ne mogu sami učiniti. Znat će da jednaka prava moraju imati svi ljudi, baš kao što to piše u spomenutoj Deklaraciji, bez obzira na vjeroispovijest, rasu ili seksualno opredjeljenje.

Kao što se vidi i ovih dana u Hrvatskoj, nužno je poznavati svoja prava, ali i obveze koje idu uz to. Bilo da je riječ o borbi za pravo na udomljavanje djece, boljim radnim uvjetima, pravu na život u zemlji u kojoj nije prisutno ratno stanje, pravu na obrazovanje ili pravu životinja na život, moramo biti svjesni svojih prava i onoga što zakonski možemo učiniti kako bismo ih ostvarili.

I zato su nam priručnici poput "Učenik građanin" itekako potrebni. Učenje o pravima i odgovornostima koje ima svatko od nas mora što češće postati dio nastavnih sadržaja, no bez uključenosti roditelja sve to pada u vodu.

Zato je prijeko potrebno ne samo govorenje o ljudskim pravima na ovaj dan nego i konstantno učenje roditelja i djece o odgovornostima koje imaju kao građani ovog društva. U konačnici, sve uvijek polazi od kućnog odgoja. Ako roditelj poznaje svoja prava i odgovornosti, poznavat će ih i dijete.