Prva regionalna konferencija Women's Weekend, koja će se održati od 9. do 11. ožujka u Rijeci, okupit će istaknute žene iz područja politike, medija, biznisa, lifestylea, IT-a, zdravlja i ljepote kako bi podijelile svoja iskustva i zajedničkim snagama radile na osnaživanju položaja žena u društvu.
Jedna od njih je dr. Staša Stanković, znanstvenica s prestižnog Sveučilišta Cambridge, koja dolazi na poziv Vichy-a i Women's Weekenda.
Staša je kao znanstvenica dala velik doprinos saznanjima o reproduktivnom starenju i plodnosti.
Zahvaljujući vrijednom izumu na kojemu radi, djevojčice bi već u pubertetu mogle saznati kad će ući u menopauzu, odnosno do kojeg će perioda u životu moći planirati majčinstvo s obzirom na to da plodnost rapidno pada čak 10 godina prije ulaska u menopauzu.
U nastavku pročitajte nova saznanja iz područja ženskog zdravlja i zavirite u život mlade žene koja vlastitim rukama mijenja svijet nabolje.
1. Kao znanstvenica u području genetske medicine, dali ste veliki doprinos saznanjima o reproduktivnom starenju i plodnosti. Možete li nam na jednostavan način objasniti čime se točno bavite?
Reproduktivno starenje i vrijeme ulaska u menopauzu pokazali su se kao kritični za zdravo starenje i ishode bolesti kod žena, a to se odnosi i na plodnost, koja opada otprilike 10 godina prije početka menopauze!
Naša istraživanja su pokazala da svaka dodatna popušena cigareta dnevno skrati vrijeme ulaska u menopauzu za dva i pol tjedna.
Naš tim sa Sveučilišta Cambridge radi s oko pola milijuna žena kako bismo pročitali njihove DNK-e i identificirali genetske faktore koji utječu na plodnost i vrijeme menopauze. Trenutačno ne postoje rješenja za očuvanje i produžetak plodnosti. Zato se naši rezultati smatraju prvima na svijetu koji imaju potencijal transformirati način na koji pristupamo reproduktivnom zdravlju.
2. Žene u današnje vrijeme sve kasnije postaju majke. Na koji način to utječe na reproduktivno zdravlje i majčinstvo generalno?
Sudar socioloških promjena i naše reproduktivne biologije definitivno je problem u današnje vrijeme. Zbog posvećenosti poslu i karijeri ili jednostavno zbog nekih osobnih razloga žene sve kasnije postaju majke, pa u prosjeku prvu trudnoću odgađamo na tridesete godine.
Kao posljedicu imamo sve više žena koje imaju problem sa začećem i sve više dolaze do izražaja slučajevi rane menopauze, koje prije nismo primjećivali jer su naše mame i bake prvi put rađale u ranim dvadesetima.
15 milijuna žena se trenutno bori sa neplodnošću u Europi.
Mnoge žene vjerojatno i ne znaju da se rode s određenom količinom jajnih stanica i da njihov broj s vremenom opada. To znači da je rezerva jajnika neobnovljiva. U prosjeku sedam milijuna jajnih stanica nastane do šestog mjeseca nakon začeća, a kad taj broj padne na tisuću, ulazimo u menopauzu.
3. Kad žene ulaze u menopauzu? Koji faktori utječu na to i postoje li razlike između nas i naših mama ili baka?
Prosječno vrijeme ulaska u menopauzu kod Europljanki je 51 godina. Međutim, imamo i ekstremnije oblike. Otprilike oko 10 posto žena uđe u menopauzu prije svoje 45. godine, a oko jedan posto prije svoje 40.
Iako menopauza pogađa polovinu populacije, ne shvaćamo da postoje tako velike varijacije u godinama kada žene prolaze kroz nju - od ranih tinejdžerskih godina pa sve do 60-ih.
Kad nastupa menopauza, ovisi o razlikama u početnoj veličini rezerve jajnih stanica u jajniku, kao i brzine kojom te jajne stanice odumiru tijekom života, ovisno kako živimo.
Naša istraživanja pokazala su da svaka dodatna popušena cigareta dnevno skrati vrijeme ulaska u menopauzu za dva i pol tjedna, a žene koje piju alkohol na maksimalnoj preporučenoj granici imaju menopauzu oko godinu dana ranije od onih koje piju rijetko.
4. Koliko se žena u Europi bori s neplodnošću i može li se neplodnost prevenirati?
Otprilike oko 15 milijuna žena trenutačno se bori s neplodnošću u Europi. Osnovni problem u trenutačnoj kliničkoj praksi je da mi uglavnom liječimo, a ne sprečavamo simptome - ovo je ključno za reproduktivno zdravlje jer rezerva jajnika nije obnovljiva.
S trendom odlaganja roditeljstva ka kasnijem dobu i povećanom potražnjom za metodama liječenja neplodnosti (kao sto su umjetna oplodnja i zamrzavanje jajnih stanica), koje si često ne možemo priuštiti, invazivne su, emocionalno iscrpljuju i imaju ograničen uspjeh, nikada nije bilo važnije razumjeti uzročnike (ne)plodnosti.
5. Koliko su genetika i menopauza povezane? Možemo li pretpostaviti kad ćemo ući u menopauzu s obzirom na to kad je ušla naša majka?
U prosjeku je 44 do 65 posto vremena ulaska u menopauzu kod jedne žene određeno genetikom, što znači da je velika većina naslijeđena od naših majki i baka. Međutim, postoje slučajevi ulaska u ranu menopauzu u tridesetima, dok su njihove majke imale prosječno vrijeme ulaska u menopauzu, u pedesetima.
Pitanje reproduktivnog zdravlja izlazi iz okvira zdravstvene zaštite i tako utječe na stil života i egzistenciju žena - na primjer, oko 25 posto žena Velike Britanije razmišlja o tome da napusti posao kad uđu u menopauzu, a oko jedan milijun je napustilo posao zbog simptoma menopauze.
6. Školovali ste se na Sveučilištu u Cambridgeu i Oxfordu. Možete li nam opisati svoj akademski put? Jesu li to snovi koje je teško ostvariti?
Velika većina revolucionarnih otkrića dogodila se upravo u Velikoj Britaniji, koja je i dandanas lider u genetskoj medicini. Ovo je bio poticaj da se uputim ka Oxfordu, gdje sam završila osnovne studije biomedicine, a zatim i ka Cambridgeu, gdje sam magistrirala i doktorirala genetsku medicinu.
Život u Cambrigeu je bajkovit, imate dojam kao da ste zarobljeni u filmu. U slobodno vrijeme se bavim veslanjem, pucanjem i jahanjem. Veslanje je u Velikoj Britaniji sveti sport, a jedan od najbitnijih događaja je veslačka trka protiv Sveučilišta Oxford. Treninzi nam počinju u 5 i 30 ujutro, tako da ovaj sport iziskuje veliku upornost i volju, a pruža nam najljepše izlaske sunca koje doživljavamo na rijeci svako jutro.
Do 65 posto vremena ulaska u menopauzu je određeno genetikom.
Cambridge ima tu nestvarnu moć okupljanja mladih ljudi kroz različita udruženja, formalne večere na koledžu, koje izgledaju kao da ste zarobljeni u filmu Harryja Pottera, tematske večeri, debatne klubove itd. To je jedno od najinspirativnijih mjesta gdje ste na svakodnevnoj bazi okruženi najboljim znanstvenicima na svijetu i gdje je vaš osobni rast neizbježan.
7. Forbes vas je uvrstio među 11 znanstvenica s najvećim utjecajem na inovacije u ženskom zdravlju i menopauzi. Što nas na tom području čeka u budućnosti?
Nedostatak znanja o procesima koji su odgovorni za reproduktivno starenje, plodnost i menopauzu rezultiralo je nedostatkom terapijskih rješenja. Većina trenutačno dostupnih lijekova ne liječi problem iz korijena, dok su rješenja potpomognute oplodnje limitirana što se tiče uspjeha. Strašno je da žene sve svoje nade polažu u ova rješenja, a da novih, inovativnijih opcija s više uspjeha nema.
Oko 25 posto žena Velike Britanije razmišlja o tome da napusti posao kad uđu u menopauzu.
Rezultati našeg istraživanja imaju potencijal dovesti do razvoja lijekova nove generacije za poboljšanje plodnosti i produžetak reproduktivnog života žene, kao i do genetskog testa za predviđanje vremena ulaska u menopauzu i fertiliteta.
8. Osim što ste osvojili znanstveni svijet, kližete, jašete i svirate violinu. Kako punite baterije u pauzama od istraživanja ženskog zdravlja?
U slobodno vrijeme obožavam plesati, jašem konje, veslam i skijam. Kad vrijeme dozvoli, često se vratim i svojoj prvoj ljubavi, umjetničkom klizanju.
Skrivena (najveća) želja je da se jednog dana vratim kazalištu i glumi. Svoje slobodno vrijeme najčešće provodim na rijeci Cam, gdje se s veslačkim timom Clare Hall koledža na Sveučilištu Cambridge pripremam za veslačke trke. Donedavno sam bila i kapetan veslačkog tima našeg koledža, zaključila je svestrana Staša.
