Tri profesorice s Ekonomskog fakulteta u Splitu provode zanimljivo istraživanje vezano uz raspodjelu obveza unutar obitelji za vrijeme COVID-19 pandemije i financijsku pismenost žena.

Skorašnji Majčin dan, koji se obilježava 9. svibnja, iskoristile su kao povod za izvještaj u kojem su predstavile jedan dio istraživanja. Izvještaj se odnosi na privatni i poslovni život majki u Hrvatskoj u vrijeme pandemije.

Što su izv. prof. dr. sc. Ana Rimac Smiljanić, izv. prof. dr. sc. Ivana Bulog i doc. dr. sc. Sandra Pepur otkrile u svom istraživanju pročitajte u nastavku. Radi se o preliminarnim rezultatima.

PROMJENE U SVAKODNEVNICI

Autorice istraživanja u uvodnom dijelu napominju kako je pandemija virusa COVID-19 donijela je niz promjena u svakodnevnom životu obitelji.

Uz ekonomsku i zdravstvenu neizvjesnost, nove okolnosti, primjerice, rada od kuće i obrazovanja djece na daljinu unijele su nova opterećenja u život obitelji i značajno promijenili dosadašnju organizaciju i funkcioniranje obiteljskog života, navode asutorice i dodaju kako su neka recentna istraživanja (WTO, 2020) ukazala na to da su veći dio tereta povećanja poslova zbog pandemije podnijele žene.

Hrvatska po tom pitanju nije iznimka.

Promjene su vidljive u privatnom i poslovnom životu žena, a posebno su izražene kod zaposlenih žena koje imaju djecu. Balansiranje između poslovnih obveza, rada od kuće te porasta tzv. neplaćenog rada poput brige za djecu, starije i/ili oboljele i kućanstvo izazovi su koje je donijela pandemija, navode autorice.

Dio rezultata njihova istraživanja koje je još u tijeku odnosi se, kako smo već naveli na privatni i poslovni život majki u Hrvatskoj u vrijeme pandemije.

Prema nekim istraživanjima, majke s dvoje djece, prije ovih izvanrednih pandemijskih uvjeta, bile su pod 40 posto višim stresom od prosječne osobe (Chandola i sur. 2019., prema Power, 2020.). Dodatno, rezultati najnovijih studija ukazuju da su posebno majke, i to zaposlene majke, najsnažnije pogođene ograničenjima koje je donijela pandemija (tzv. korona kriza).

Preliminarni rezultati našeg istraživanja pokazuju da je i u Hrvatskoj situacija slična, navode autorice koje smatraju da je baš zbog toga vrijedno rezultate istraživanja predstaviti široj javnosti i ukazati na težu poziciju majki koje su izložene velikim pristiscima i mnogo većem opterećenju nego prije.

OPTEREĆENOST MAJKI

Anketa je provedena na uzorku od 713 majki u dobi do 26 do 50 godina tijekom siječnja i veljače 2021. godine. Između ostalog, njih 3,3, posto izgubilo je posao zbog pandemijem.

Uz promjene na radnom mjestu, pandemija je majkama donijela i dodatni rad kod kuće, navode autorice i nastavljaju:

Pored plaćenog posla, opterećenost majki je snažno izražena dodatnim neplaćenim poslovima u kući.

Naime, zbog potrebe otkazivanja pomoći u kućanstvu koje su prije pandemije možda i imale (plaćena pomoć oko poslova čišćenja, peglanja i slično, ili pomoć baka i djedova oko djece), a u cilju zaštite zdravlja, situacija se još i dodatno pogoršala.

Pozicija u kojoj su se zaposlene majke našle naziva se i tzv. četvrta smjena (eng. fourth shift). Ona je itekako zahtjevna i rezultira u dodatnom opterećenju koje može dovesti i do tzv. izgaranja (engl. bournout), o čemu se dosta i raspravlja u novije vrijeme.

Rezultati pokazuju kako su majke, u odnosu na razdoblje prije pandemije, u najvećem opsegu dodatno opterećene poslovima obrazovanja djece zbog zatvaranja škola i prelaska na online nastavu.

No, na leđima majki je također i velika količina dodatnog tereta svakodnevnih poslova u kućanstvu i brige za starije članove obitelji.

DODATNI POSLOVI

Kada je u pitanju dodatna opterećenost majki neplaćenim poslovima u vrijeme pandemije:

- 52,4 posto majki je izjavilo kako su dodatno opterećene poslovima obrazovanja

- 40,3 posto majki je izjavilo kako su dodatno opterećene svakodnevnim kućanskim poslovima

- 38,13 posto majki je izjavilo kako su dodatno opterećene brigom za starije članove obitelji

- 20,4 posto majki je izjavilo kako su dodatno opterećene njegom članova obitelji.

RASPODJELE OBAVEZA U OBITELJI

Zbog protu-pandemijskih mjera mnoge su žene bile primorane prijeći na rad od kuće. Tradicionalna percepcija javnosti je da je takav rad zapravo blagodat, a sami članovi kućanstva često prebacuju dio neplaćenog rada i svojih dužnosti u kućanstvu na majku jer je ona kod kuće, a ne "na poslu".

Rezultati istraživanja pokazuju da je majkama koje rade od kuće ipak teže.

U brojkama, kada se govori o raspodjelama obaveza u obitelji, to znači ovo:

- 45 posto majki kaže da je za vrijeme pandemije većina obaveza u kući na njima

- 46,4 posto majki se u potpunosti ili djelomično slaže s činjenicom kako nemaju vremena za sebe kao prije pandemije

- 37,6 posto majki
koje ne rade od kuće kažu kako nemaju vremena za sebe ko prije pandemije.

STRES U VRIJEME PANDEMIJE

Rezultati pokazuju da, zbog dodatnih ograničenja, pritiska i opterećenja koji su se pojavili zbog novonastale krizne situacije, majke osobno, ali i na razini obitelji doživljavaju stres u jačem intenzitetu nego prije.

- 62,2 posto majki je izjavilo kako im se razina stresa u obitelji u vrijeme pandemije povećala

- 65,3 posto majki
je izjavilo kako im se razina osobnosg stresa u vrijeme pandemije povećala.

PROMJENE VEZANE UZ POSAO

Autorice istraživanja dotaknule su se i promjena vezanih uz posao. Pokazalo se da su se promjene događale iz dva razloga.

- 28,01 posto majki je izjavilo da su se u pandemiji dogodile određene promjene na poslu, a vezane su za odluke poslodavca da im se povećaju obveze

- 17,8 posto majki je izjavilo kako su se u pandemiji dogodile određene promjene na poslu zbog vlastitog izbora (preuzele su više posla).

Važno je naglasiti da se efikasnost majki u obavljanju plaćenog posla nije mijenjala bez obzira na broj djece, te jesu li radile od kuće ili ne.

FINANCIJSKA POZICIJA MAJKI U VRIJEME PANDEMIJE

Autorice su ispitale financijska znanja i financijsku otpornost obitelji i majki te jesu li se stavovi i ponašanja majki u vezi s novcem promijenili uslijed pandemije.

- Na sva tri bazična pitanja (The Big Three) kojima se ispituje financijsko znanje, samo 29,7 posto majki je odgovorilo točno

- 44,8 posto majki je izjavilo da zarađuje više ili podjednako kao drugi članovi kućanstva

Unatoč tome, teret najvećeg dijela povećanog opsega neplaćenih kućanskih poslova je i dalje na majkama.

Dogodile su se i neke promjene u financijskom ponašanju i stavovima zbog pandemije:

- 31,6 posto majki uzjavilo je kako više štedi
- 48,8 posto majki je izjavilo kako više cijeni štednju
- 46,5 posto majki je izjavilo kako troši manje
- 38,7 posto majki je izjavilo kako ih kupnja čini manje sretnima.

Rezultati ankete upućuju i na to da majke u vrijeme pandemije osjećaju da je njihova buduća financijska pozicija ugroženija u odnosu na obiteljsku.

Je li takva percepcija posljedica preopterećenosti majke dodatnim obvezama oko obrazovanja djece, opsegom kućanskih poslova, potrebom njege starijih i oboljelih članova obitelji, ili je pak odraz nedovoljnog financijskog znanja majki, ili nametnute nepovoljne pozicije kod poslodavca (na poslu), pitanje je na koje će autorice, nadaju se, odgovoriti konačnim rezultatima istraživanja.